Pregled bibliografske jedinice broj: 877683
Didaktički izazovi za učitelje, nastavnike i školske pedagoge
Didaktički izazovi za učitelje, nastavnike i školske pedagoge // Problemi i dileme savremene nastave u teoriji i praksi / Vera Radović ; Dušanka Mihajlović ; Ivana Stojkov (ur.).
Beograd: Učiteljski fakultet u Beogradu, 2017. str. 156-156 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 877683 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Didaktički izazovi za učitelje, nastavnike i školske pedagoge
(Didactic challenges for Teachers and school Pedagogues)
Autori
Matijević, Milan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Problemi i dileme savremene nastave u teoriji i praksi
/ Vera Radović ; Dušanka Mihajlović ; Ivana Stojkov - Beograd : Učiteljski fakultet u Beogradu, 2017, 156-156
ISBN
978-86-7849-240-2
Skup
Međunarodni naučni skup 2017: Problemi i dileme savremene nastave u teoriji i praksi
Mjesto i datum
Aranđelovac, Srbija, 26.05.2017. - 27.05.2017
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
nove didaktičke paradigme, net generacije učenika, kurikulumske teorije, obrazovna neuroznanost, teorije višestrukih inteligencija
(new didactic paradigms, Internet generation students, curriculum theories, educational neuroscience, theories of multiple intelitences.)
Sažetak
Većina didaktičkih scenarija u učionicama naših škola još uvijek slijedi didaktičku paradigmu koju su utemeljili Ratke, Komensky i Herbart (učitelj predaje, poučava, a učenici sjede, slušaju, gledaju i uče reproduktivna znanja). Na prostorima bivše Jugoslavije osjeća se još uvijek velik utjecaj teorija i terminologije ruskih pedagoga koji su prevođeni i objavljivani sredinom prošlog stoljeća (Gruzdjev, Gončarov, Danilov, Jesipov). U proteklih četrdeset godina kod nas su prevedeni i citirani radovi koji prikazuju i problematiziraju kurikulumske teorije, konstruktivističke teorije, teorije višestrukih inteligencija te spoznaje obrazovne neuroznanosti. Spomenuti ruski pedagozi nisu o tim pitanjima mnogo znali niti pisali. Objavljeno je u toku proteklih tridesetak godina na hiljade radova koji donose rezultate empirijskih istraživanja na uzorcima novih generacija učenika. Krajem pedesetih godina prošlog vijeka (1956. god.) počelo je na ovim prostorima emitiranje televizijskog programa. Stručnjaci su upozoravali roditelje i učitelje da ne dozvole djeci previše gledanja televizijskog programa jer to nije zdravo za oči, a i zato što će djeca zanemariti školsko učenje. U proteklih desetak godina slušamo upozorenja stručnjaka roditeljima i učiteljima o štetnosti igranja video igara na cjeloviti razvoj djece i tinejdžera. Upozorava se da dugo sjedenje pred ekranima šteti zdravlju, a zanemaruje se i školsko učenje. Ima li sličnosti u odnosu prema televiziji prije pedeset godina i video igrama danas? Koliko su video igre štetne (ili korisne) za učenje i razvoj net generacija? Kakve didaktičke i metodičke scenarije treba zagovarati u školi u idućih desetak godina? Koliko su se današnji didaktičari odmakli od didaktičke paradigme Komenskog, Herbarta, Gruzdjeva, Danilova i Jesipova? Imaju li pripadnici net generacija u školama didaktiku kakvu trebaju i kakvu zaslužuju? To su pitanja na koja trebaju odgovarati današnji učitelji, nastavnici i školski pedagozi.
Izvorni jezik
Engleski
