Naslov
Što znači raditi fleksibilno? Novi načini rada u Hrvatskoj.
(What does it mean to work flexibly? New ways of working in Croatia.)

Autori
Cigula, Nataša ; Lozo, Borna ; Tonković Grabovac, Maša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
23. Dani Ramira i Zorana Bujasa - Knjiga sažetaka / Arambašić, Lidija ; Erceg, Inja ; Kamenov, Željka - Zagreb : Medicinska naklada, 2017

Skup
23. Dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.04.2017. - 08.04.2017

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
novi načini rada, fleksibilnost, oblikovanje posla, radna dobrobit, hrvatski zaposlenici
(new ways of working, flexibility, work design, work related well-being, Croatian employees)

Sažetak
U zadnja dva desetljeća sve se više organizacija prilagođava novim trendovima koji uključuju integriranje posla i tehnoloških inovacija, stavljajući time naglasak na mogućnost fleksibilnosti u obavljanju posla. Takav fleksibilan pristup poslu koji se odnosi na razinu slobode što ga zaposlenik ima u oblikovanju mjesta i vremena rada uz odabir sredstva elektroničke komunikacije, poznat je i pod nazivom „novi načini rada“ (NNR). Istraživanja na Zapadu pokazuju da NNR vode većoj radnoj učinkovitosti i manjim troškovima organizacije, no manje je jasno kako utječu na živote zaposlenika i njihovih obitelji. Rade li hrvatski zaposlenici fleksibilno i u kojoj mjeri, pitanje je koje tek treba istražiti. Stoga je cilj ovog istraživanja bio provjeriti učestalost NNR-a u Hrvatskoj te utvrditi njihovu povezanost s dobrobiti hrvatskih zaposlenika. Online anketu ispunilo je 213 zaposlenika različitih hrvatskih tvrtki koji su bili heterogeni prema socio-demografskim i radnim karakteristikama. Uz Skalu novih načina rada (koja uključuje subskale kontrole 1. sadržaja rada, 2. radnog vremena, 3. mjesta rada i 4.kanala komunikacije), sudionici su ispunili različite mjere opće i radne dobrobiti. Rezultati upućuju na to da prisutnost NNR-a u hrvatskom kontekstu zaostaje za zapadno-europskim zemljama, pri čemu se najfleksibilniji aspekt rada hrvatskih zaposlenika odnosi na odabir kanala komunikacije. Fleksibilniji rad bio je pozitivno povezan s ugodnim emocijama koje zaposlenici doživljavaju u vezi posla, radnom angažiranosti, zadovoljstvom životom te oporavkom od posla, a negativno s neugodnim emocijama na poslu. Sa svim mjerama radne dobrobiti najviše je bila povezana subskala kontrole radnog sadržaja. NNR nisu se pokazali povezanima s konfliktom radne i obiteljske uloge. Rezultati ukazuju na to da RH prati trend zapadno-europskih zemalja u fleksibilnosti pri obavljanju posla, što ukazuje na važnost daljnjeg istraživanja u hrvatskom kontekstu. Povezanost NNR-a s dobrobiti hrvatskih zaposlenika ohrabruje njihovo poticanje u praksi upravljanja ljudskim potencijalima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA