Naslov
Smrt-priroda i vrijednost prenatalnog i postmortalnog nepostojanja
(Death- nature and value of prenatal and postmortal nonexistence)

Autori
Biondić, Marin

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Ibis grafika

Grad
Zagreb

Godina
2015

Stranica
208

ISBN
978-953-6927-97-5

Ključne riječi
epikurizam, hedonizam, komparativizam, lišavanje, nepostojanje, smrt, terminacija
(annihilation, comparativism, death, deprivation, epicureanism, nonexistence)

Sažetak
Knjiga je podijeljena u tri cjeline. U prvoj cjelini iznose se, definiraju i ukratko problematiziraju, temeljne pretpostavke na kojima počiva rasprava o vrijednosti smrti. Drugim riječima, analiziraju se različite uporabe izraza „smrt“ (smrt kao događaj, kao proces, kao stanje) i veza između smrti i nepostojanja. U konačnici smrt se definira kao trajni i nepovratni prekid postojanja, tj. pretpostavlja se da smrću biće prestaje postojati. Na ovoj pretpostavci temelji se drugi, centralni dio knjige. Ako je smrt konačno uništenje bića, i ako smrću prestajemo postojati, pitanje je kako nešto može biti loše za nekoga tko ne postoji? Što je loše s nepostojanjem za onoga koji je prestao postojati? Možda smrt nema nikakvu vrijednost za one koji su umrli kao što je to mislio Epikur, „…dok ima nas nema smrti, kada nastupi smrt nema nas“, dakle, smrt nema veze s nama ni za vrijeme života ; jer još nije nastupila ; ni za vrijeme smrti ; jer više nema nas. Je li Epikur bio u krivu? Ako je, gdje je pogriješio? Je li uistinu moguće da ono što smatramo najvećim zlom, smrt, nije uopće zlo? Epikurov rimski nasljednik Lukrecije kaže da je bilo vrijeme u kojemu nismo postojali, vrijeme prije našeg rođenja, i da se toga vremena ne bojimo. Doći će i vrijeme kada nećemo postojati. Zašto bismo se bojali budućeg nepostojanja, a ne bojimo se prošlog? Možda zato što je buduće nepostojanje loše, a prošlo nije? Ali, zašto bi jedno bilo loše, a drugo ne, ako su i jedno i drugo jednaka stanja nepostojanja? Lukrecije kaže da su stanja jednaka i da nije loše ni jedno ni drugo. Je li Lukrecije bio u krivu? Ako je, gdje je pogriješio? Ovo su pitanja o vrijednosti smrti, tj. pitamo se je li smrt loša, dobra ili vrijednosno neutralna za osobu koja je umrla. Drugi dio knjige propituje odgovore na navedena pitanja i implikacije tih odgovora iz suvremene perspektive tzv. analitičke filozofije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA