Naslov
Patrijarhalni odnosi moći i njihova subverzija u kulturi Murtera i Kornata od polovine XIX. do polovine XX. stoljeća
(PATRIARCHAL POWER RELATIONS AND THEIR SUBVERSION IN THE CULTURE OF MURTER AND KORNATI FROM MID 19th TO MID 20th CENTURY)

Autori
Turčinov, Karmen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Poslijediplomski doktorski studij

Mjesto
Zadar

Datum
16.04

Godina
2015

Stranica
233

Mentor
Supek, Olga

Ključne riječi
Kornati, Murter, Dalmacija, patrijarhat, subverzija, rodne uloge, 19. stoljeće, 20. stoljeće
(Kornati, Murter, Dalmatia, patriarchy, subversion, gender, 19th C, 20th C)

Sažetak
Tematski se ovaj rad fokusira na nekoliko pitanja o patrijarhalnom sustavu Murtera i Kornata u kasnom 19. stoljeću i u prvoj polovini 20. stoljeća: Prvo, zašto se patrijarhat održao tako dugo bez obzira na povijesne, gospodarske i kulturne promjene u tom razdoblju? Naime, kako je Murter bio prenapučen i stanovnici jedva preživljavali, uz visoke stope smrtnosti, Murterini su se između 1851. i 1896. godine otkupom proširili na Kornate. Do tada težačko murtersko naselje orijentiralo se prema moru, a nova znanja i vještine, u kojima su sudjelovale i žene, ušla su u svakodnevicu (navigacija, meteorologija, ribolov, rad na brodovima i u pristaništima). Novi vlasnici kornatskih kolonatskih posjeda postupno su se počeli ekonomski izdizati iz ostale populacije, a njihove su obitelji bile brojnije i složenije - često strukturom bratske zajednice - radi održavanja tih dislociranih posjeda. U Kornatima, na udaljenosti i u izolaciji od šire zajednice, svoje su nemire obuzdavali okrenutošću k duhovnom životu, odnosno religiji. Sve te promjene, međutim, nimalo nisu izmijenile patrijarhalne odnose unutar obitelji i šire zajednice. Drugo pitanje kojim se autorica bavi je da li je taj patrijarhalni poredak, opisan u prvom dijelu radnje, sadržavao i moment subverzije, odnosno unutarnju dinamiku i tenzije koje dominantni sustav nisu, doduše, narušavale, ali su životu žena davale određenu moć i prostor djelovanja. Taj, velikim dijelom „nevidljivi“ prostor, autorica smješta u različite komunikativne odnose - emocionalne, narativne i simboličke - te ih tim redom detaljno opisuje i analizira. Konačno, kao treći problem autorica postavlja pitanje na koji su se način u murterskoj lokalnoj kulturi pozicionirali pojedinci koji su svojim načinom života odskakali od kulturnih normi. Opisavši momente iz njihovih biografija, autorica nam pokazuje, s jedne strane, kakve su nove prostore unutar kulture ti pojedinci otvarali, a s druge strane, prema kolektivnoj memoriji, do koje ih je mjere zajednica prihvaćala ili odbacivala. Putem etnografskog, dubinskog istraživanja na jednom lokalitetu u Dalmaciji, gdje je autorica insajder, a stavljajući rezultate istraživanja u poredbenu perspektivu s istim fenomenom na Sredozemlju, ovaj nam rad donosi nova znanja o rodnom i povijesnom ustrojstvu patrijarhata kod nas. Ujedno je to prva cjelovita etnološko- antropološka monografija u Dalmaciji s fokusom na antropologiju roda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA