Pregled bibliografske jedinice broj: 876297
Mihail Jurjevič Ljermontov – svevremeni pjesnik maskiranog društva(suvremeno hrvatsko uprizorenje Maskerade)
Mihail Jurjevič Ljermontov – svevremeni pjesnik maskiranog društva(suvremeno hrvatsko uprizorenje Maskerade) // Zbornik radova Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mariboru / Jesenšek, Marko (ur.).
Maribor: Biblioteka "Zora", 2015. str. 169-176 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 876297 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mihail Jurjevič Ljermontov – svevremeni pjesnik maskiranog društva(suvremeno hrvatsko uprizorenje Maskerade)
(Mikhail Jurjevich Lermontov - timeless poet on the society underneath a mask (contemporary Croatian version of Masquerade))
Autori
Bakija, Katja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mariboru
/ Jesenšek, Marko - Maribor : Biblioteka "Zora", 2015, 169-176
Skup
MIKHAIL LERMONTOV IN A GLOBAL DISCOURSE
Mjesto i datum
Maribor, Slovenija, 05.03.2015. - 06.03.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Ljermontov, Maskerada, drama u stihovima, maskirano društvo, romantizam, opsesivna ljubomora
(Lermontov, Masquerade, drama's verse version, the society underneath a mask, romanticism, obsessive jealousy)
Sažetak
Ljermontova drama Maskerada premijerno je izvedena 03. veljače 2012. g. na pozornici HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci u režiji slovenskog redatelja Vita Taufera i prijevodu hrvatskog pjesnika Luka Paljetka, učinjenim posebno za tu prigodu. U predstavu su uljučene i uglazbljene Ljermontove pjesme Zbogom Rusijo i Sam u noći idem prema drumu. U suvremnom kazališnom čitanju i redateljskom rukopisu Vita Taufera prostor Ljermontove drame dobio je izvanvremenski okvir koji omeđuje priču o sudbinskoj narukvici (koja je u ovoj svojoj scenskoj inačici postala naušnica) i pokretač je svekolikih zbivanja u kojima pratimo kako opsesivna ljubomora prerasta u zločin. Drama je to o mračnoj strani ljudske psihe koja nadjačava i guši sve druge ljudske kvalitete te isto tako i drama o maskiranom, grotesknom i nakaznom licu društva u kojem se prepoznaju mnogi što jest i paradigma današnjeg svijeta. Razumljiv je svagdašnji i suvremeni interes za Maskeradu, Ljermontovu dramu u stihovima napisanu 1835., a praizvedenu prvi put 1862. g. nakon mnogostrukih zabrana, autorovih preinaka i ustupaka cenzuri. Kroz središnji, psihološki intoniran, ljubavni odnos glavnog lika kneza Evgenija Aleksandroviča Arbenjina, bogatog plemića i strastvenog kockara i njegove mlade žene Nine, koja funkcionira kao njegov alter ego, propituju se univerzalne (šekspirijanske) teme ljubavi, ljubomore, smrti, licemjerja, laži, prijetvornosti društva koje svoj lažni moral i pravo lice skriva pod maskom. U konačnici Tauferova predstava (kao i Ljermontova stihovana drama) razmatraju sveprisutna i neizbježna pitanja dobra i zla što Ljermontova svakako potvrđuje kao zanimljiva i provokativna autora u kontekstu današnjeg vremena.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
