Naslov
HCC: Transplantacija jetre u periodu od 2010. do 2016. u Transplantacijskom centru Merkur
(HCC: Liver Transplantation in Transplantation Centre Merkur 2010-2016)

Autori
Dinjar Kujundžić, Petra ; Košuta, Iva ; Višnjić, Ana ; Filipec-Kanižaj, Tajana ; Gašparov, Slavko ; Kocman, Branislav ; Mikulić, Danko ; Mrzljak, Anna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Liječnički vjesnik / - , 2016

Skup
Opći internistički kongres

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska; Opatija, Hrvatska, 23.09.2016. - 25.09.2016

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
HCC, transplantacija jetre
(HCC, liver transplantation)

Sažetak
Uvod: Transplantacija jetre (TJ) predstavlja uspješnu opciju liječenja selekcioniranih bolesnika s hepatocelularnim karcinomom (HCC). Sadašnji kriteriji baziraju se na proširenosti, broju i veličini tumorskih lezija. Prema Internacionalnom registru donacije i transplantacije organa (IRODAT), Hrvatska je među vodećima po stopi transplantacije jetara, unazad 5 godina (22, 8 - 32, 3 na milijun stanovnika). Cilj ove studije je analiza HCC TJ u 5 godišnjem razdoblju. Metode: Retrospektivna analiza podataka transplantiranih HCC bolesnika od 2010.-2016. Analizirani su demografski, etiološki, labratorijski i histološki parametri te vrijeme čekanja na listi (VnL) za TJ. Podaci su analizirani u odnosu na period 1 (P1) 1/2010.-7/2013. i period 2 (P2) 7/2013.-3/2016. Rezultati: U ukupnom razdoblju transplantiran je 141 HCC bolesnik. Zbog nedostatka medicinske dokumentacije analizirano je 119 bolesnika. Većina su bili muškarci 80, 7%, prosječne dobi 59.82±8.21 godina. Medijan VnL bilo je 23 dana (0-512). Vodeća etiologija bolesti jetre bila je alkoholna 52.9%, praćena virusnim hepatitisima 34.7%. Razina AFP iznosila je 8.5(1.10-13527.0) µg/l. U 19, 3% prije TJ učinjena je transarterijska kemoembolizacija. Histološki nalaz eksplantata primatelja imao je 2(1-15) tumorske lezije, ukupne veličine 45(5-300)mm, 37.0% tumora imalo je mikro-, a 7.6% makroangioinvaziju. 63.9% bolesnika bilo je unutar Milanskih kriterija, dok je 12.6% razvilo recidiv nakon TJ. U kasnijem periodu (P2) više bolesnika imalo je mikro-(49.3% vs 21.24, p=0.002) i marko(13.2% vs 0, p=0.006) angioinvaziju uz više razine AFP (12.6 vs 6.85, p=0.028), u odnosu na P1. Zaključak: Više od polovice transplantiranih razvilo je malignu bolest na podlozi alkoholne bolesti jetre, što upućuje na potrebu bolje prevencije, probiranja i liječenja ove skupine bolesnika. Uspoređujući dva vremenska razdoblja, s vremenom se povećao udio bolesnika s višim razinama AFP i tumorskom angioinvazijom, markerima agresivnije biologije tumora. Dosadašnja analiza utvrdila je recidiv bolesti u 13% bolesnika. Aktualna visoka stopa donora u Hrvatskoj omogućuje HCC bolesnicima kratko vrijeme čekanja na listi za TJ.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA