Naslov
MEDO PUCIĆ I NJEGOVO DJELOVANJE IZMEĐU KNJIŽEVNOSTI I POLITIKE
(MEDO PUCIĆ AND HIS ACTIVITY BETWEEN LITERATURE AND POLITICS)

Autori
Bakija, Katja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.07

Godina
2012

Stranica
153

Mentor
Bratulić, Josip

Ključne riječi
Medo Pucić, dubrovački preporoditelj, slavenska uzajamnost, romantizam, nacionalna integracija, Srbi katolici
(Medo Pucić, Dubrovnik reformer, Slavism, Romanticism, national integration, Serb-Catholics)

Sažetak
Orsat Pozza ili kako je sam slavenizirao svoje ime Medo Pucić (1821.- 1882.), dubrovački vlastelin, književnik i političar, jedan je od najistaknutijih Dubrovčana svoga vremena i značajan hrvatski kulturni i književni djelatnik u preporodnom razdoblju i sredini 19. stoljeća. Njegovi nazori i njegov bogat stvaralački opus prosuđuje se, uz pomoć relevantne književnopovijesne i teorijske literature, u kontekstu političkih prilika i društvenih zbivanja burnog 19. stoljeća u koje se Pucić uključio od najranije mladosti kao Dubrovčanin i aristokrat - pripadnik svoje klase i svog (hrvatskog) naroda. Školujući se u Italiji rano je na padovanskom sveučilištu upoznao i usvojio načela talijanskog nacionalnog romantizma o bratstvu, jednakosti i ravnopravnosti svih naroda te dosljedno u pjesništvu i u publicističkim i političkim tekstovima zastupao ideje slavenskog zajedništva, kulturne, nacionalne i političke afirmacije, posebice južnoslavenskih zemalja. Pucićeva djelatnost bila je izuzetno obilna i raznorodna, bio je pjesnik, povjesničar, kritik, prevoditelj, sakupljač narodnih pjesama, publicist i političar. Sagledavanje Pucićeva svekolikog prinosa korpusu dubrovačke i hrvatske književnosti i književne povijesti zamagljivali su njegovi nazori i djelovanje u posljednja dva desetljeća njegova života kad je kao istinski romantik pod dojmom nedefinirane ideje o nacionalnoj pripadnosti slavenskih filologa Jana Kolara i Pavela Jozefa Šafařika prihvatio slavenofilske stavove o srpstvu Dubrovnika na štetu hrvatske nacionalne integracije. Bio je iskreni i aktivni pristaša Narodne stranke koji se gorljivo zalagao za ujedinjenje Dubrovnika i Dalmacije s Hrvatskom o čemu svjedoče njegovi brojni publicistički i politički tekstovi. U tadašnjem hrvatskom programu koji je tražio povratak starih političkih prava hrvatskih vidio je Pucić spas svoje uže domovine. Svojim predanim radom na polju književnosti, povijesti i jezika obogatio je dubrovačku i hrvatsku književnost, književnu povijest i historiografiju 19. stoljeća i njegov plodan i raznorodan opus ima značajno mjesto u korpusu hrvatske književnosti i kulturne povijesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest

POVEZANOST RADA