Naslov
O pjesničkoj pripovijesti Cvijeta Orsata (Meda) Pucića
(About the story in verse "Cvijeta" by Orsat (Medo) Pucić)

Autori
Bakija, Katja

Izvornik
Philologia Mediana (1821-3332) V (2013); 93-113

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Medo Pucić, stihovana pripovijest, Cvijeta, romantičarski zaplet, žena grešnica
(story in verse, Medo Pucić, romantic plot, Cvijeta, woman-sinner)

Sažetak
Cvijeta je stihovana pripovijest na kojoj je autor radio osam godina (počinje je pisati 1856., a objavljena je 1864. u Beču). Kroz Cvjetinu sudbinu i „priču“ o tragičnoj ljubavi prema strancu zbog koje odlazi, preobučenu u muškarca, u bitku u kojoj njen dragi pogiba, a ona biva ranjena, Pucić je tematizirao razdoblje propasti Dubrovačke Republike i gubitak stoljetne slobode koristeći se tipičnim romantičarskim zapletom. Cvijeta ostavlja svoju mladenačku ljubav, kapetana Draga, zaljubljuje se u Poljaka Kazimira, časnika vojske koja je dokinula Dubrovačku Republiku te zbog svoje ljubavi biva prezrena i izopćena. Ovo Pucićevo djelo iznimno je visoko vrednovano u napisima njegovih suvremenika. Karakterizirana je kao „neumrla pjesnička priča koja opisuje oni dio Dubrovačke povijesti koji je Medu kao kamen na srce pao, jer je tad prestala Republika!“, iako autor citiranog teksta kritički primjećuje i neke njene nedostatke „premda je na pripust i na rokove ispjevana, te zato nije bez mana jer nije od jednog kalupa“ Svoje djelo posvetio je Pucić svojim sugrađanima – suradniku na brojnim zajedničkim projektima, Matiji Banu i književniku Antunu Kazaliju čije se djelo Zlatka i formom i sadržajem može uspoređivati s Cvijetom. Kroz Cvjetinu sudbinu pokušao je Pucić ovjekovječiti tragičnu sudbinu svoga grada – svoje domovine uz koju je bio neraskidivo vezan.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA