Naslov
Smislenost smrti
(The Meaning of the Death)

Autori
Vučković, Ante

Izvornik
Crkva u svijetu : CUS (0352-4000) 33 (1998); 30-52

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
smrt ; smisao ; tjeskoba, odgovornost ; povjerenje
(death ; meaning ; anxiety ; responsability ; trust)

Sažetak
Na početku rada autor pokazuje kako je u naše vrijeme odnos prema smrti doživio nekoliko pomaka. Na toj pozadini, usporednom analizom Heidegger ova i Levinasova mišljenja o smrti, autor donosi temeljne postavke kršćanskog stava prema smrti. Heidegger Je smrt mislio kao način ljudskog postojanja i samorazumijevanja. Anticipaciju smrti herojskim preuzimanjem smrtnog života omogućuje autentičnost života, smrti daje obilježje najvlastitije mogućnosti. Stavljanje vlastite smrti u prvi plan, međutim, zatvara pogled za smrt drugoga. Levinas smrt promatra unutar obzora prema posve Drugome. Fenomenološki gledano, smrt nije konac, nego nepoznanica. Smrt je patnja i pasivnost subjekta, najava granice moći subjekta i nepredvidivog, koji pojedincu ne ostavljaju prostor za inicijativu. Preko erosa Levinas otkriva odnos koji nije odnos moći, a koji ujedno u prvi plan stavlja smrt drugoga. Tako ljubav pokazuje kako me smrt drugoga dira više od moje smrti. Lice drugoga zahtijeva da ga ne ostavim osamljenim pred smrću. Na mjesto autentičnosti o kojoj govori Heidegger, Levinas stavlja odgovornost za drugoga. Kod Heideggera govor o smrti uronjen je u tjeskobu, a kod Levinasa u odgovornost za drugoga. Kršćanstvo, koje živi iz događaja smrti i uskrsnuća Kristova, fenomen smrti doživljava putem uronjenosti u povjerenje unatoč nemoći kojom je čovjek ograničen kako na početku, tako i na koncu svojeg a života. Sama smrt je nijema. Misao o smrti ne prodire s druge strane. Mišljenje, tražeći smisao smrti, zrcali traženje smisla života i pokazuje kako se smisao smrti pronalazi u osmišljenom životu, a ne obratno.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA