Naslov
Prehrana 21. stoljeća: Što smo dobili, a što izgubili?
(Nutrition in the 21st century: What did we get and what did we lose?)

Autori
Banjari, Ines

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, stručni

Skup
Projekt Mozak voli zdravo

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.05.2017

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
prehrana, tehnološki napredak, demografija, siromaštvo, glad, uzroci smrti, održiva proizvodnja, trendovi u prehrani, proizvodnja hrane
(nutrition, technological progress, demography, poverty, hunger, death causes, sustainability, trends in nutrition, food industry)

Sažetak
Prehranu danas treba promatrati kroz prizmu napretka društva jer upravo je ono glavni pokretač promjena prehrane u odnosu na početak 19. ili 20. stoljeće. Danas na Zemlji živi više od 7, 3 milijardi ljudi u odnosu na svega 1 milijardu početkom 19. stoljeća. Populacija je ključni indikator potrebe za energijom i hranom. Iako ukupan porast populacije stagnira potražnja za hranom se ne smanjuje. 795 milijuna ljudi u svijetu gladuje, od čega 161 milijun djece starosti do 5 godina no ipak se oko 40% sve hrane baca, najviše u Sjevernim Amerikama i Europi. K tome, oko 770 milijuna ljudi živi ispod granice apsolutnog siromaštva sa svega 1, 90 USD na dan. Najveći preokret u prehrani je počeo prije oko 10000 godina s početcima poljoprivredne proizvodnje i stočarstva. Od tada ljudi više nisu morali strijepiti za količinu ali ni dostupnost hrane u različitim periodima godine. No s aspekta evolucije, ove su se promjene dogodile prebrzo i mi (ljudi) se nismo uspjeli prilagoditi ovim promjenama. Glavni uzroci smrti jasno govore u prilog ovoj tezi: kardiovaskularne bolesti i karcinomi, današnji glavni uzročnici smrti su u ukupnoj smrtnosti porasle za 47% u odnosu na početak 20. stoljeća kada su ljudi umirali od zaraznih bolesti. Sredina 18. stoljeća je po mnogočemu prekretnica. Početak industrijske revolucije izumom parnog stroja za posljedicu je imala urbanizaciju ali i početak negativnog utjecaja na ekosustav. 1870. godine su se Sjedinjene Američke države pozicionirale kao vodeća svjetska sila u segmentu inovacija, a što se nastavilo otkrićem nafte pa zatim i električne energije. Upravo je nafta, s ostalim fosilnim gorivima i danas glavni izvor energije s više od 80% udjela u ukupnoj potrošnji energije u svijetu. Nakon toga, tehnološki napredak i napredak društva se mijenja eksponencijalno. No, prati li i prehrana te promjene? Što krije budućnost? Dronovi, robotika, nano tehnologija, 3D tehnologija, održiva proizvodnja ili nešto drugo? Predavanje će dati uvid u neke od ključnih točaka, prekretnica u pogledu prehrane i zdravlja populacije danas, od promjene u sastavu hrane (makro- i mikronutritivnoj), porcija hrane, prehrambenim i životnim navikama (posebice fizičkoj aktivnosti), razvoju novih prehrambenih proizvoda, trendova u prehrani, ali i utjecaju društva, urbanizacije i ekonomskih pokazatelja na to kako se danas hranimo i kako bi to moglo izgledati u budućnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Prehrambena tehnologija, Ekonomija

Napomena
Predavanje je održano u sklopu projekta Mozak voli zdravo Udruge eStudent

POVEZANOST RADA