Pregled bibliografske jedinice broj: 875027
Ikavsko-ekavski refleks jata u štokavskim govorima istočnoga karlovačkoga Pokuplja
Ikavsko-ekavski refleks jata u štokavskim govorima istočnoga karlovačkoga Pokuplja // Hrvatski dijalektološki zbornik, 21 (2017), 229-248 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 875027 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ikavsko-ekavski refleks jata u štokavskim govorima istočnoga karlovačkoga Pokuplja
(Ikavian-Ekavian reflex of jat in the Štokavian local varieties of the East Karlovačko Pokuplje area)
Autori
Marinković, Marina
Izvornik
Hrvatski dijalektološki zbornik (0439-691X) 21
(2017);
229-248
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
ikavsko-ekavski refleks jata, štokavsko narječje, miješani govori, istočno karlovačko Pokuplje
(Ikavian-Ekavian reflex of jat, Štokavian dialect, mixed speeches, East Karlovačko Pokuplje area)
Sažetak
Ikavsko-ekavska zamjena jata karakteristična je za čakavske govore kvarnerskih otoka, zadarskih otoka, za neke priobalne dijelove sjevernoga primorja (Novi Vinodolski, Senj, Grobnik), unutrašnjosti istarskog poluotoka, Gorskoga kotara i Like, za pokupsko, prikupsko i žumberačko područje te među govornicima stare dijaspore (Lukežić 1990). Govori pokupskoga i prikupskoga područja u kojima je dosada identificiran ikavsko- ekavski refleks jata određeni su također pripadnošću čakavskome narječju. U ovome radu analizirat će se ikavsko-ekavski refleks jata u govorima Banskog Kovačevca, Banskih Moravaca, Banske Selnice, Kablara te Slunjske Selnice . Ovi su punktovi smješteni na desnoj obali Kupe, 20-ak km istočno od Karlovca. Njihovo današnje stanovništvo naseljeno je nakon osmanlijskih pustošenja s područja zapadne Bosne i Pounja, a povjesničar Radoslav Lopašić naziva ih Vlasima (Oko Kupe i Korane, 1895). Provedena terenska ispitivanja u svima su govorima potvrdila one jezične osobine koje su u relevantnoj literaturi dosada klasificirane uglavnom kao značajke štokavskoga narječja (zamjenica štȍ za neživo, četveroakcenatski sustav, promjena -l na kraju riječi ili sloga u o ili a, novo jotovanje, umetak -ov/-ev u množini većine jednosložnih imenica muškoga roda, čuvanje aorista i dr.). Uz poneke iznimke, refleks jata u analiziranim govorima većinom slijedi pravilo Jakubinskoga i Meyera, stoga ovi rezultati istraživanja nameću potrebu revidiranja dosadašnjih spoznaja o prostiranju izoglose ikavsko-ekavske zamjene jata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Marina Marinković
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
