Naslov
Stanje i vizija obrazovanja studenata učiteljskih škola/nastavničkih fakulteta za okoliš
(The State and Vision of University Education of Students for Environment)

Autori
Uzelac, Vinka

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatski pedagoško-književni zbor

Grad
Zagreb

Godina
2002

Stranica
222

ISBN
953-6134-42-X

Ključne riječi
okoliš; obrazovanje; studenti nastavničkih škola; budući odgajtelji/učitelji/nastavnici
(environment; education; Teacher's Training College students; prospective/future pre-school teachers/teachers)

Sažetak
Ovaj je rad sastavni dio istraživačkog projekta “ Obrazovanje studenata nastavničkih fakulteta za okoliš” (009017). U literaturi koja razmatra problematiku okoliša najčešće se polazi od toga da je interes za okoliš neodvojiv dio kulture uopće (P. Giolitto, 1983., I. Cifrić, 1994.). Fenomen odgoja i obrazovanja za okoliš razmatra se na planu realnog položaja tog odgoja i obrazovanja u određenom društvu (M. Hale, 1993., V. Uzelac, 1990.). Ekološko-teorijska saznanja upućuju na ozbiljnost pristupa odgoju i obrazovanju djece za okoliš pa unutar toga i obrazovanju njihovih nastavnika (H. Kleber, 1993.). Obrazovanje nastavnika za okoliš, predstavlja jedno od glavnih pitanja redefiniranja odgojno-obrazovne djelatnosti u svijetu i u nas. Iako takav odgoj i obrazovanje nisu nešto nepoznato, nova je želja da to prestane biti slučajno i povremeno. Teži se tome da se budući i sadašnji nastavnici pripremaju za humano ponašanje u okolišu te da se osposobe za odgojno-obrazovni rad u području okoliša, dakako u skladu s potrebama obrazovnog profila nastavnika. Osnovno polazište našeg istraživanja jest teza “ ekologija kao paradigma” koja podrazumijeva sljedeće: -obrazovanje za okoliš unutar šireg društva, -preispitivanje složenog pitanja vrijednosti i ciljeva učenja u odgoju i obrazovanju za okoliš, -motivacija za razvijanje znanja o uzrocima stanja okoliša, ali i sposobnost anticipacije na osnovi novih vrijednosti u odgoju i obrazovanju za okoliš. U vezi s navedenim, našim smo istraživanjem pokušali ponajprije upoznati svjetsko gledanje na značenje profesije nastavnika u odgoju i obrazovanju učenika za okoliš te, posebice, vrijednosne, odnosno programske orijentacije u području obrazovanja nastavnika za okoliš. Napominjemo da je više programskih orijentacija na kojima se zasniva obrazovanje nastavnika za okoliš, primjerice biološka, sociološka, zdravstvena, zemljopisna i sl. i da su neke od navedenih široko, a neke usko prihvaćene u praktičnoj izvedbi. Pored s navedenim, nužno je računati i s našom dosadašnjom praksom promatranog u području odgoja i obrazovanja. Naime, moramo znati što je do sada u praksi već ostvareno, a što ostaje kao neriješeno i otvoreno pitanje. Pokazali smo to, s jedne strane na primjeru ispitanih stavova i mišljenja studenata učiteljskih škola prema problematici okoliša, odgoju i obrazovanju za okoliš te kakve su njihove procjene o dosadašnjem svome obrazovanju za okoliš. S druge strane, poslužili smo se i podacima dobivenim analizom nastavnih planova i programa učiteljskih škola i nastavničkih fakulteta Republike Hrvatske o dosadašnjem obrazovanju za okoliš. U vezi sa suvremenim i budućim obrazovanjem za okoliš, naša je ideja vodilja u razmišljanju o obrazovanju budućih odgajatelja, učitelja i nastavnika za okoliš sljedeća: opći i/ili zajednički nastavni predmeti trebali bi omogućiti, ponajprije temeljno obrazovanje o okolišu s više aspekata. Naravno, pratilo bi ih uže stručno obrazovanje i obrazovanje putem izbornog ili fakultativnog programa obrazovanja, koje bi se najuže prilagođavalo budućoj praksi i konkretnim potrebama pojedinih studijskih skupina i odgojno-obrazovnih ustanova. Istodobno, valja imati u vidu sadržaje/programe okoliša na sljedećoj godini studija kao i sadržaje važne za područje u kojem se škola nalazi. Pri tome, posebice je važno ne izostaviti neki iznimno važan sadržaj ili aspekt okoliša. Kao kriteriji za izbor pojedinih aspekata i sadržaja okoliša poslužile su osnovne vrijednosti okoliša i ciljevi odgoja i obrazovanja za okoliš. Želi li se da odgoj i obrazovanje za okoliš dožive bitnu promjenu i da se podignu na višu razinu integracije i interdisciplinarnosti, tada se te promjene, uz navedeno, ne mogu zamisliti bez svekolike povezanosti s njihovim sudionicima. Oni mogu biti kvalitativno obrazovani pedagoški djelatnici, odnosno novi profili budućih odgajatelja i učitelja koji s promjenama ulaze u procese odgoja i obrazovanja kao njihovi nositelji. Obrazovanje budućih odgajatelja, učitelja i nastavnika za okoliš u fleksibilnijim i otvorenijim oblicima i metodama rada, otvorilo je problem potrebe i nužnost uključivanja u njihovo obrazovanje širih mogućnosti nastavnog rada: rasprave i diskusije o problemima okoliša, problemsko proučavanje okoliša, didaktičke igre o okolišu, istraživanja, ekskurzije, projekte i druge različite mogućnosti nastavnog rada. Na osnovi empirijskih podataka, u istraživanju smo nastojali objasniti i neke druge elemente stanja i vizije obrazovanja budućih odgajatelja i učitelja za okoliš (primjerice organizacija stručno-znanstvenog skupa “ Ekologija – Korak bliže djetetu” te organizacija okruglog stola “ Obrazovanje odgojitelja (budućih i sadašnjih) za okoliš” ). Podaci dobiveni analizom nastavnih planova i programa, podaci dobiveni od studenata učiteljskih škola podijeljenih u skupine po obrazovnim programima, godinama studija i sveučilišnim centrima, poslužili su nam kao osnova za donošenje zaključaka u vezi s obrazovanjem budućih odgajatelja i učitelja, odnosno studenata učiteljskih škola i nastavničkih fakulteta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA