Naslov
Palijativna skrb neuroloških bolesnika.
(Palliative care of neurological patients.)

Autori
Šapina, Lidija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik radova / - , 2017, 61-61

Skup
2. Međunarodni kongres palijativne skrbi

Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 05.05.2017. - 06.05.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Neurološke bolesti ; palijativni bolesnik
(Neurological diseases ; A palliative patient)

Sažetak
Neurološke bolesti značajan su uzrok invaliditeta i kognitivnog propadanja bolesnika te vrlo često zahtijevaju palijativnu skrb. Najčešće neurološke bolesti su: 1. Cerebrovaskularne bolesti, točnije moždani udari (ishemijski i hemoragijski) kao drugi po učestalosti uzrok invaliditeta u Republici Hrvatskoj. Kao posljedica bolesti ostaje slabost ili oduzetost jedne strane tijela, nemogućnost govora i razumijevanja govora, otežano gutanje ili nemogućnost gutanja, retencija ili inkontinencija urina i stolice. Posebna grupa oboljelih od moždanog udara su oni kod kojih se razvilo oštećenje u moždanom deblu uz poremećaj svijesti poznat pod nazivom vigilna ili budna koma, zbog moždanog udara ili zbog zastoja rada srca. Sve nabrojeno zahtijeva izraziti angažman cijele obitelji, zdravstvenog sustava, uz učestale hospitalizacije zbog infektoloških komplikacija kao što su urinarne infekcije (zbog nedostatka izmokravanja), te respiratorne infekcije (aspiracijske pneumonije, otežano iskašljavanje). 2. Poremećaji pokreta kao što su uznapredovala Parkinsonova bolest, distonije i koreje, koje su osim poteškoća hoda praćene i kognitivnim propadanjem, otežanim ili onemogućenim samostalnim hranjenjem, obavljanjem osobne higijene i kontrole sfinktera. 3. Sve vrste demencija, od kojih je najteži oblik Alzheimerova demencija u kojoj bolesnik progresivno propada intelektualno, socijalno, ne snalazi se u prostoru, ne zna obavljati osnovne radnje kao što su hranjenje, ne kontrolira sfinktere. Uvijek mora postojati član ili članovi obitelji koji će ga nadzirati 24 sata. Prvi znaci su nemogućnost prostorne orijentacije u inače dobro poznatom prostoru, te nesnalaženje pri radu s dokumentima: gube osobne iskaznice, novac, ne znaju pisati niti računati. 4. Tumori mozga, napose najmaligniji tumor glioblastom, koji je neizlječiv, kao uzrok progresivnog propadanja kognitivnih, psihičkih i motornih funkcija. Obzirom da zahvaćaju češće mlađu populaciju brzo napreduju, palijativna skrb i psihološka podrška obitelji potrebna je odmah po postavljanju dijagnoze. 5. Uznapredovali stadij demijelinizacijskih bolesti središnjeg živčanog sustava, od kojih je najpoznatija multipla skleroza u fazi nepokretnosti, kahesije, nemogućnosti gutanja, kontrole sfinktera, iskašljavanja ili apneja sa sklonošću infekcijama respiratornog ili urinarnog sustava. 6. Epilepsija udružena s mentalnom retardacijom ev. i sa psihozom, te se ukupna nesposobnost samostalnog funkcioniranja tijekom života značajno umanjuje uz neophodnu potrebu stalnog nadzora. Dio mlađih bolesnika smješten je u inkluziju gdje se uz njegu i skrb pokušava iskoristiti preostala sposobnost socijalnog funkcioniranja. 7. Anoksična oštećenja mozga uslijed kardiorespiratornog zatajenja različite etiologije. Očima neurologa, unatrag nekoliko godina u palijativnoj skrbi postignut je napredak u smislu dobre suradnje s Psihijatrijskom bolnicom „Sv. Rafael“ u Strmcu. Osjetno se poboljšava sustavna palijativna skrb u nekim domovima za stare i nemoćne. U budućnosti bismo željeli još jači zamah u smislu bolje organizacije palijativne skrbi na terenu za bolesnika u obiteljima, povećanje kapaciteta u postojećim ustanovama, ev. osnivanje više centara na području Slavonije koji bi se bavili isključivo palijativnom skrbi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA