Pregled bibliografske jedinice broj: 874201
Političar, policajac ili Perica: Utječe li skupina kojoj pripada glavni lik na procjenu duhovitosti vica
Političar, policajac ili Perica: Utječe li skupina kojoj pripada glavni lik na procjenu duhovitosti vica // 23. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Knjiga sažetaka / Arambašić, L. ; Erceg, I. ; Kamenov, Ž. (ur.).
Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2017. str. 143-143 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 874201 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Političar, policajac ili Perica: Utječe li skupina kojoj pripada glavni lik na procjenu duhovitosti vica
(Politician, policeman or Peter: Does the main character's group influence the assessment of the joke's funniness?)
Autori
Jerman, Kosjenka ; Pavlin-Bernardić, Nina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
23. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Knjiga sažetaka
/ Arambašić, L. ; Erceg, I. ; Kamenov, Ž. - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2017, 143-143
Skup
23. Dani Ramira i Zorana Bujasa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.04.2017. - 08.04.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Teorija benigne povrede ; humor
(Benign violation theory ; humor)
Sažetak
Prema teoriji benigne povrede (McGraw i Warren, 2010), kako bi se neki sadržaj percipirao kao duhovit, potrebno je da postoji situacija koja se smatra povredom neke norme, ta situacija se mora percipirati kao benigna te se ta dva uvjeta moraju javljati istovremeno. Postoji više načina na koje neku povredu možemo smatrati benignom, a jedan od njih je i psihološka udaljenost od osobe kojoj se povreda događa ili od same situacije. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti ovu postavku teorije benigne povrede, odnosno, ispitati razlike u procjeni duhovitosti vica s obzirom na psihološku distancu u odnosu na glavnog lika u vicu. U predispitivanju, provedenom na 53 studenata, ispitani su stavovi sudionika o nekoliko skupina koje su često glavni likovi u vicevima, te su kao osobe prema kojima je stav najnegativniji odabrani političari, a kao osobe prema kojima je stav najpozitivniji odabrani policajci. U glavnom ispitivanju je sudjelovalo 307 studenata (od čega 75.2% djevojaka). Sudionici su procjenjivali duhovitost i nekoliko drugih karakteristika viceva, a po slučaju su podijeljeni u tri skupine. Sadržaj viceva je u svakoj skupini bio isti, no razlikovali su se po glavnom liku: u dvije eksperimentalne skupine sudionici su čitali viceve o političarima odnosno policajcima, a u kontrolnoj skupini viceve u kojima je bilo poznato samo osobno ime glavnog lika (npr. Ivica ili Perica). Rezultati nisu pokazali statistički značajnu razliku između ove tri skupine. No, dodatnom analizom pokazalo se da su sudionici koji imaju pozitivan stav o policajcima viceve procijenili značajno duhovitijima od onih koji o toj skupini imaju negativan stav. U skladu s očekivanjima, nije bilo statistički značajne razlike između muškaraca i žena u procjenama duhovitosti viceva. Povezanost između procjene duhovitosti i predvidljivosti vica bila je blago negativna, a vicevi koji su procijenjeni kao neukusniji procijenjeni su i manje duhovitima, što je samo djelomično u skladu s postavkama teorije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb,
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
Profili:
Nina Pavlin-Bernardić
(autor)