Pregled bibliografske jedinice broj: 874194
Iluzija linearnosti: usporedba hrvatskih i njemačkih učenika
Iluzija linearnosti: usporedba hrvatskih i njemačkih učenika // 23. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Knjiga sažetaka / Arambašić, L. ; Erceg, I. ; Kamenov, Ž. (ur.).
Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2017. str. 246-246 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 874194 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Iluzija linearnosti: usporedba hrvatskih i njemačkih učenika
(Illusion of linearity: The comparison between Croatian and German students)
Autori
Marković, Martina ; Pavlin-Bernardić, Nina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
23. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Knjiga sažetaka
/ Arambašić, L. ; Erceg, I. ; Kamenov, Ž. - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2017, 246-246
Skup
23. Dani Ramira i Zorana Bujasa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.04.2017. - 08.04.2017
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
iluzija linearnosti ; matematički zadaci
(illusion of linearity ; mathematical problems)
Sažetak
Iluzija linearnosti u matematičkim zadacima odnosi se na pogrešnu primjenu linearnog modela u zadacima koji zahtijevaju nelinearno rezoniranje. Brojna istraživanja pokazuju da mnogi srednjoškolci, pa čak i studenti, nisu uspješni u rješavanju zadataka koji se tiču neproporcionalnih odnosa. Cilj ovog istraživanja bio je usporediti učenike iz Hrvatske i Njemačke u rješavanju nelinearnih zadataka, kao i ispitati razlike s obzirom na vrstu gimnazije, spol i dob. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 238 sudionika (od čega 42.8% djevojaka), koji su bili učenici drugih i četvrtih razreda, i to iz jedne hrvatske opće gimnazije, jedne hrvatske matematičko-informatičke gimnazije te jedne njemačke opće gimnazije iz pokrajine Bavarske. Sudionici su rješavali listu od 15 problemskih matematičkih zadataka (5 linearnih zadataka, 5 nelinearnih zadataka površine, 5 nelinearnih zadataka volumena). Iako su sve skupine učenika bile podložne iluziji linearnosti, pokazalo se da su učenici matematičko-informatičke gimnazije očekivano najuspješnije riješili nelinearne zadatke, a slijede ih učenici njemačke gimnazije, dok su učenici hrvatske opće gimnazije bili značajno lošiji od prve dvije skupine. Usporedbom kurikuluma dviju zemalja i istraživanjima nastavničkih praksi djelomično se može objasniti ovakav rezultat, što naglašava problem načina obrazovanja u području rješavanja problemskih matematičkih zadataka. Istraživanjem je potvrđena hipoteza o prednosti mladića ispred djevojaka u rješavanju nelinearnih zadataka na uzorku općih gimnazija iz Hrvatske i Njemačke, dok u hrvatskoj matematičko-informatičkoj gimnaziji takva razlika ne postoji. Na uzorku potonje gimnazije i one iz Njemačke potvrđena je hipoteza o većoj uspješnosti starijih učenika, koja se može pripisati njihovom većem iskustvu u rješavanju problemskih zadataka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb,
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
Profili:
Nina Pavlin-Bernardić
(autor)