Pregled bibliografske jedinice broj: 87373
Tumačenje 'Protokola' o odnosima Jugoslavije i Vatikana iz 1966. u političkoj javnosti Hrvatske
Tumačenje 'Protokola' o odnosima Jugoslavije i Vatikana iz 1966. u političkoj javnosti Hrvatske // Dijalog povjesničara/historičara / Hans-Georg Fleck;Igor Graovac (ur.).
Zagreb: Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) Zagreb, 2001. str. 473-485 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 87373 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tumačenje 'Protokola' o odnosima Jugoslavije i Vatikana iz 1966. u političkoj javnosti Hrvatske
(Interpretation of 'Protocol' about Relations between Yugoslavia and Vatican in 1966:Echo in Public in Croatia)
Autori
Spehnjak, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Dijalog povjesničara/historičara
/ Hans-Georg Fleck;Igor Graovac - Zagreb : Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) Zagreb, 2001, 473-485
Skup
Dijalog povjesničara/historičara
Mjesto i datum
Pečuh, Mađarska, 12.05.2000. - 14.05.2000
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
vlast; Katolička crkva; političke organizacije
(authorithy; Catholic Church; political organizations)
Sažetak
Protokol o odnosima Jugoslavije i Vatikana iz 1966. označio je početak boljih odnosa države i Katoličke crkve u Jugoslaviji. Potpisan je u vrijeme kada su i u Jugoslaviji i u Vatikanu prevagu ostvarile reformističke snage. U saopćenju se, na temelju izvorne građe, analizira odnos političke javnosti u Hrvatskoj prema 'Protokolu'. Državni su listovi prenosili službena tumačenja vlasti koja su naglašavala sporazum sa Svetom Stolicom kao svoj veliki diplomatski i politički uspjeh. Međutim, unutar partijskog vodstva, kao i među pripadnicima društveno-političkih organizacija, kako pokazuje arhivska građa, potpisivanje 'Protokola' nije bilo prihvaćeno sa zadovoljstvom niti s razumijevanjem, dijelom zbog slabe informiranosti, ali još više iz dubljih razloga. Naime, dugogodišnje razdoblje oštre borbe s crkvom, osobito Katoličkom, utjecalo je da se ta institucija vidjela kao najveći i trajni politički protivnik, čije je djelovanje često bilo onemogućavano i represivnim metodama. Liberalizacija javnog djelovanja KC, pak, stavljala je političke aktiviste velike zahtjeve, jer se od njih, u novim okolnosima, više nije tražilo lakše, administrativno, nego teže, ideološko-političko reagiranje. Stoga se, u tom kontekstu, može reći da potpore potpisivanju ovog sporazuma, u većini političkih organizacija, i nije bilo. Slične ocjene mogu se izreći, iako na temelju ograničenijeg uvida u odgovarajuću građu, i za stajališta najvećeg dijela klera KC o 'Protokolu'.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
00190401
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, Zagreb
Profili:
Katarina Spehnjak
(autor)