Naslov
Monetarna i/ili fiskalna politika, nezavisnost središnje banke i uključivanje Republike Hrvatske u euro - područje
(Monetary and/or Fiscal Policy, Central Bank Independence and Croatia"s Accession to the Eurozone)

Autori
Božina, Lovre ; Šarić, Valter

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
XXIII. Medunarodni znanstveni skup. Mogućnosti dinamiziranja gospodarskog razvoja poreznim sustavom / Santini, Guste - Zagreb : Rifin d.o.o.-Ekonomija, Zagreb, Pantovčak 192 A, 2016, 23-37

Skup
Mogućnosti dinamiziranja gospodarskog razvoja poreznim sustavom

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Ostalo

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
monetarna politika, fiskalna politika, devizna politika, nezavisnost i autonomija središnje banke
(monetary policy, fiscal policy, exchange-rate policy, central bank independence and autonomy)

Sažetak
Monetarna i fiskalna politika utječu na ekonomski tijek uglavnom preko kratkoročnih učinaka na agregatnu potražnju "demand management" politikama. Fiskalna politika može se rabiti i za upravljanje agregatnom potrošnjom kroz politiku "supply management". Učinak tih politika u ekonomiji nije potpuno predvidiv kako glede širine i vremena njihove implementacije, te utjecaja na agregatnu potražnju. Te dvije činjenice su osnova izbora instrumenata politike stabilizacije. Dakle, nije problem samo kako voditi monetarnu politiku, već i kada uopće uporabiti istu, kako bi se ekonomskom politikom mijenjale realne varijable. Osim monetarne politike moguće je na promjene realnih varijabla djelovati i fiskalnom politikom, čime se uspostavlja unutarnja ravnoteža i vanjska ravnoteža. Različite ekonomske politike možemo analizirati s više različitih motrišta. Jedno od motrišta je da najprije razdvojimo navedene tri politike i njihove instrumente na one koji utječu na veličinu agregatne potražnje i na one koji utječu na vanjsku konkurentnost ekonomije. Tada su u istoj grupi monetarna i fiskalna politika, a u drugoj grupi devizna politika. Sve tri politike teže unutarnjoj i vanjskoj ravnoteži, pritom nema inflacije i nezaposlenosti, a tekući dio bilance plaćanja je izravnan. Unutarnja ravnoteža uspostavlja se kombinacijom monetarne i fiskalne politike (indikator monetarne politike je tržišni kamatnjak, a fiskalne politike proračunski saldo). Vanjska ravnoteža uspostavlja se izjednačavanjem salda tekućeg dijela bilance plaćanja s neto tokom kapitala (indikator je promjena deviznih rezervi). Navedeno upućuje na složenost koordinacije triju politika. Politička vlast želi stimulirati ekonomsku aktivnost, a središnja banka autonomnim i neovisnim odlukama očuvati društvenu putem monetarne stabilnosti. Pitanje hrvatske gospodarske stvarnosti je kako uporabiti mjere pojedinih politika i očuvati suglasje njihovih nositelja u konkretnim prilikama izloženosti bilanci banaka valutnom i kreditnom riziku?

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA