Naslov
Josip Kulfanek (1899-1977) vrtlar-pejzažist / «parkovni virtuoz» (Karlovac, početna dionica - Rijeka, završna dionica ) : mogući začetnik hortikultur(al)ne terapije ( socijalne i terapeutske hortikulture - STH ) u nas
(Josip Kulfanek (1899-1977)gardener-landscaper/"virtuoso of parks" ( Karlovac, initial shares-Rijeka, final shares ): possible originator of horticultural therapy ( social and therapeutical horticulture - STH ) in us)

Autori
Pavlović, Eduard ; Pešić, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Znanstveno-stručni skup "Karlovačko-riječke medicinske poveznice: jučer, danas, sutra" / Salopek, Igor ; Jančić, Ervin - Karlovac : Opća bolnica Karlovac, 2017, 15-16

ISBN
978-953-95419-1-8

Skup
Znanstveno-stručni skup "Karlovačko-riječke medicinske poveznice: jučer, danas, sutra"

Mjesto i datum
Karlovac, Hrvatska, 21.04.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
hortikultur(al)na terapija, socijalna i terapijska hortikultura-STH , Josip Kulfanek, Karlovac, Rijeka
(horticultural therapy, social and therapeutical horticulture - STH , Josip Kulfanek, Karlovac, Rijeka)

Sažetak
Pozadina: Bavljenje biljkama, boravak u prirodi, fizička aktivnost čine da svako ljudsko biće, bez obzira na tjelesna i intelektualna ograničenja kao i osobne kapacitete bude produktivno, kreativno, da stiče nova znanja i opušta se. Za razliku od ogromnog broja novih, skupih terapija i tehnika neobičnih naziva, kojima smo izloženi posljednjih godina, hortikulturna terapija je metoda stoljećima prisutna u životu ljudi. Hortikulturna terapija odnosno socijalna i terapeutska hortikultura (skraćeno STH) je zvanična terapijska tehnika koja najveći broj pristalica ima u Americi ; inače načela ove terapije (gardening ) je postavio Benjamin Rush-«otac američke psihijatrije» a osobito razvio Howard A. Rusk-osnivač Rusk Institute of Rehabilitation Medicine. Cilj: Gledalo se vidjeti tko je na ovim našim stranama mogao, ako ne biti začetnikom hortikultur(al)ne terapije, onda bar biti osobom koja je u parkove koje je stvarala unijela i svoje vizije odnosa prirode i čovjeka. Materijal i metode: Analiza radova koji govore o povijestima naših različitih parkovnih, promenadnih / šetališnim površina ali i iščitavanja raznih literalno-popularnih i esejističkih osvrta / uz poneke intervjue ili memoarističke naslove koji ukazuju na ulogu izvjesnih osoba na formiranja određenih zelenih površina značajnih u životima određenih sredina. Rezultat: Bez dvojbe osoba našeg traganja je Josip Kulfanek, rođen godine 1899. u mjestu Letovice kraj Brna, u Moravskoj . J. Kulfanek završava školu za hortikulturu u Brnu, gdje je specijalizirao cvjećarstvo te stvaranje i uređenje parkova. Po završetku škole (godine 1920. ili koju godinu kasnije ) izabire Kraljevinu Jugoslavije umjesto ponuđene mu i Francuske za daljnje usavršavanje. Odlučuje se za Karlovac prelijepi grad na nekoliko rijeka, ali i grad s velikim površinama pod parkovima. Glavni nadglednik karlovačkih parkova tada je bio Josip Kopriva- po njegovom projektu je izveden Modrušanov park, dio zelenog prstena karlovačke Promenade ; također Čeh, Kulfanekov budući tast. God. 1926. Josip Kulfanek prihvaća ponudu da dođe na Sušak za gradskog vrtlara ; inače inicijativa A. Bohorića i društva za uljepšavanje grada «Veli vrt» su potakli gradonačelnika Juraja Kučića i gradske zastupnike na osnivanje novog gradskog parka na Trsatu. Kulfanek radi na formiranju Trsatskog parka ( prema projektu arhitekta Zlatka Prikrila ) u okviru kojeg je uredio i tzv. Arboretum –poseban nasad raznovrsnog drveća i grmlja koji služi u znanstvene, uzgojne i dekorativne svrhe. Usporedo je radio i manji park u produžetku, prema pravoslavnoj crkvi na Sušaku, potom na Donjoj Vežici pa drvored od Sušačke bolnice prema moru. «Njegovi» parkovi su i : Park Augusta Cesarca na Pećinama, Gradski park na Mlaki, zelenilo na grobljima Trsat i Kozala. Inače još / ili tek 1929.godine Kulfanek na Sušaku stupa i u brak sa Koprivinom kćeri Đurđom ( koja se za to, po očevu mišljenju zbog premalo godina i nečeg što je obvezatno, trebala pripravljati u internatu / Austrija ). Godine 1952. Kulfanek na svoj zahtjev dobiva invalidsku mirovinu ali u njoj nije mirovao ; povremeno je odlazio na Brijune, uređivao okoliš tzv. Titove vile na Žurkovu, pak je išao i urediti i ozeleniti Goli otok u jednom njegovom dijelu. Znale su dolaziti i čitave grupe građana pitati ga za savjet ili da s njim porazgovaraju o svojim vrtovima. Umro je 1976. godine na Sušaku ; pokopan je u obiteljskoj grobnici na Trsatskom groblju kojeg je također uređivao. Iza sebe je ostavio dvoje djece: kćer Miladu-svojedobno se vratila u Češku i kćer Ljudmilu-poznatu riječku profesoricu Kulfanek-Holjević. Rasprava /i ili Umjesto zaključka: Je li uopće upitno nekoga ( pa i kad bi mu jedini stručni moto ili životnofilozofski stav bio: Ne kidajte cvijeće, jer ako ga staviš u vazu gledat ćeš ga još dan ili dva, a pustiš li ga tu gdje je gledat ćeš ga danima ) poput jednog Josipa Kulfaneka (neumornog stvaraoca riječkog zelenila) ne smatrati hortikultur(al)nim terapeutom pak k tome i na stanovit način i mogućim začetnikom hortikultur(al)ne terapije (odnosno socijalne i terapijske hortikulture ) u nas, unatoč neformalne edukacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Šumarstvo, Povijest

POVEZANOST RADA