Naslov
Biološka različitost u hrvatskom slatkovodnom ribarstvu
(Biodiversity in Croatian freshwater fisheries)

Autori
Treer, Tomislav ; Odak, Tea ; Safner, Roman ; Aničić, Ivica ; Piria, Marina ; Kolak, Andrea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Izvornik
Zbornik radova Biološka raznolikost u stočarstvu Republike Hrvatske / Lukač Havranek, Jasmina - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2001, 131-141

Skup
Biološka raznolikost u stočarstvu Republike Hrvatske

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.09.2001. - 19.09.2001

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
akvakultura; biodiverzitet; ribe; ribarstvo; slatke vode
(aquaculture; biodiversity; fish; fisheries; freshwaters)

Sažetak
Suvremena senzibilnost za očuvanje biodiverziteta u slatkovodnom je ribarstvu posebno važna, jer se odnosi na veliki broj ribljih vrsta, kako u uzgoju, tako i u otvorenim vodama. Specifičnost hrvatskih otvorenih voda je u postojanju velikog broja kratkih i izoliranih rijeka jadranskog sliva, u kojima su se procesom specijacije razvile endemske riblje vrste i podvrste, koje ugrožava unos alohtonih vrsta. U dunavskom slivu gotovo su potpuno iščeznule vrste iz porodice jesetrovki (Acipenseridae), zbog otežanih migracija nakon izgradnje brane Đerdap. Uz to, uspješan razvoj induciranog mrijesta nekoliko ribljih vrsta doveo je do nasađivanja oganičenog broja njihovih genotipova u veliki broj otvorenih voda, uzrokujući genetsko onečišćenje autohtonih populacija iste vrste. U uzgoju je svojevremeno selekcijom stvoreno nekoliko i svjetski poznatih šaranskih linija, kao što su Našice i Poljana. Razvoj induciranog mrijesta, te zapuštanje genetskog rada na pojedinim ribnjačarstvima, doveli su do reduciranja ovih specifičnosti. Ekstenzifikacija uzgoja i potraživanja sportskih ribolovaca traže i razvoj linija bolje prilagođenih novim trendovima. Do sada su u razlikovanju ribljih populacija korištene prvenstveno merističke i morfometrijske metode, a nužnost je uz njih uključiti i suvremene molekularne metode. Njima će se, uz preciznije razlikovanje populacija iste vrste, razriješiti i neke dileme u razlikovanju vrsta, kao što je primjer s rodom vijuna (porodica Cobitidae).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA