Naslov
Nicolai Restis Ragusini ad Franciscum Barbarum epistula (a. 1451)
(A letter of Nicolaus Restis from Dubrovnik to Francesco Barbaro (1451))

Autori
Jovanović, Neven

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Classical heritage from the epigraphic to the digital : Academia Ragusina 2009 and 2011

Urednik/ci
Bratičević, Irena ; Radić, Teo

Izdavač
Ex libris

Grad
Zagreb

Godina
2014

Raspon stranica
169-180

ISBN
9789532841114

Ključne riječi
artes renascentes ; Ragusa ; Franciscus Barbarus ; Serbia ; litterae humaniores
(Renaissance humanism ; Dubrovnik ; Francesco Barbaro ; Serbia ; epistolography)

Sažetak
Jedno od pisama koja su hrvatski autori upućivali slavnim humanistima jest ono dubrovačkog plemića Nikole Restija, poslano 11. siječnja 1451. istaknutom mletačkom političaru i humanistu Francescu Barbaru (1390-1454). Pismo je sačuvano u dva rukopisa (San Daniele del Friuli, Biblioteca Guarneriana 28 i BAV, Vat. lat. 5220), a objavio ga je Angelo Maria Quirini u svojoj zbirci Barbarovih pisama (1743). Nikola Resti (oko 1418-1454), studirao je pravo u Padovi 1439 ; po povratku u Dubrovnik bavio se trgovinom, izvozeći s Balkana platno u Veneciju (poslovni mu je partner bio Vuk Bobaljević). U pismu Resti javlja Barbaru kako ga je hvalio kod Janka Hunjadija i Đurđa Brankovića ; saznajemo da je Dubrovčanin svojedobno (vjerojatno oko 1442) čitao zapise o Barbarovoj obrani Brescije (Commentarioli Brixienses). Resti moli od Barbara pismo kojim bi se mogao pohvaliti kod sugrađana, i moli pomoć u pribavljanju primjeraka De re uxoria i spomenutih Commentarioli Brixienses, najvjerojatnije posredstvom Francescova sina, Zaccarije Barbara. Povijesni kontekst pokazuje da je pismo prvaku mletačkog senata moglo imati i izvjesnu političku dimenziju: u to vrijeme Đurađ Branković i Stjepan Tomašević saveznici su Dubrovnika u sukobu sa Stjepanom Vukčićem Kosa­ čom. Stilski i retorički, pismo je kompetentan primjer nagovora (suasorium) kojim mlađi traži uslugu starijega i uglednijeg. Pojedine neobičnije Restijeve latinske izraze nalazimo i kod drugih pisaca (de Diversi, Petar Kružić, Petrarca). Izostanak antičkih primjera, grecizama i rjeđih latinizama objašnjavamo ne toliko Restijevom neukošću, koliko manjkom vremena za studia humanitatis. U prilogu donosimo tekst pisma prema Quirinijevu izdanju i Restiju upućene epigrame Lorenza Regina, dubrovačkog kancelara od 1449. do 1471, prema Rešetarovu izdanju.

Izvorni jezik
Lat

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA