Pregled bibliografske jedinice broj: 872654
Töttösi od Báthmonostra i Blinje. Ugarski useljenici na područje srednjovjekovne Slavonije
Töttösi od Báthmonostra i Blinje. Ugarski useljenici na područje srednjovjekovne Slavonije // Vlastelinstvo i plemićke obitelji Siska i Sisačko-moslavačke županije
Sisak, Hrvatska, 2017. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, ostalo)
CROSBI ID: 872654 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Töttösi od Báthmonostra i Blinje. Ugarski useljenici na područje srednjovjekovne Slavonije
(Töttös of Báthmonostar and Blinja. Hungarian Immigrants to the Area of Medieval Slavonia)
Autori
Miljan, Suzana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo
Skup
Vlastelinstvo i plemićke obitelji Siska i Sisačko-moslavačke županije
Mjesto i datum
Sisak, Hrvatska, 16.03.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
plemstvo, Zagrebačka županija, srednji vijek
(nobility, county of Zagreb, the Middle Ages)
Sažetak
Obitelj Töttös od Bátmonostra imala je veliko vlastelinstvo na jugoistočnom dijelu županije, prateći tok rijeke Save, dijeleći Zagrebačku od Križevačke županije. Došli su na područje Zagrebačke županije 1345. godine, te polako izgrađivali svoj dvojni identitet. U županiju su stigli kada i dvije obitelji – de Surdis iz Piacenze, te obitelj Zrinski. Za vrijeme Žigmundove vladavine izgradili su tvrdi grad Blinju na svome veleposjedu istog imena. Kao tvrdi grad Blinja se spominje tek 1430. (što je očito bio povoljan trenutak, jer nije jedini tvrdi grad i kaštel koji je uzdignut upravo u tome trenutku). Njihovo je vlastelinstvo iznimka jer su imali lijepo izgrađenu infrastrukturu posjeda te ljude koji su se bavili njegovim održavanjem, te su vrlo sretni za istraživanje zbog brojnih sačuvanih izvora. Unatoč tome da su svi muški članovi obitelji bili kraljevski vitezovi te obnašali i druge istaknute funkcije, očito je da u njihovom slučaju posjedovanje tvrdog grada nije označavalo moć, kao što se to tradicionalno smatra za plemiće anžuvinskog razdoblja. U izlaganju će se predstaviti odnosi kakve su Töttösi imali na razini županije, odnosno Slavonije, o čemu najviše podataka saznajemo iz međusobnih tužbi. Ujedno će tako biti primjer pojedinaca čije su karijere utjecale na stanje posjeda u Slavoniji, jer u izvorima nalazimo brojne podatke o njihovom svakodnevnom životu, obiteljskim odnosima, čak i prehrani.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2014-09-6547 - Izvori, pomagala i studije za hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do kraja dugog 19. stoljeća (IZVORISRV19ST) (Karbić, Damir, HRZZ - 2014-09) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Suzana Miljan
(autor)