Pregled bibliografske jedinice broj: 872491
Projekt Južni Jadran i primjena suvremenih tehnoloških dostignuća pri izradi istražne bušotine u podmorju dubokog mora
Projekt Južni Jadran i primjena suvremenih tehnoloških dostignuća pri izradi istražne bušotine u podmorju dubokog mora // Naftaplin : znanstveno-stručno glasilo Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa, 75 (2013), 54-74 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, ostalo)
CROSBI ID: 872491 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Projekt Južni Jadran i primjena suvremenih tehnoloških dostignuća pri izradi istražne bušotine u podmorju dubokog mora
(SOUTH ADRIATIC PROJECT AND THE USE OF MODERN TECHNOGICAL ADVANCEMENTS IN DEEPWATER EXPLORATORY DRILLING)
Autori
Brkić, Vladislav ; Križ, Josip ; Omrčen, Božidar ; Bejdić, Goran
Izvornik
Naftaplin : znanstveno-stručno glasilo Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa (1330-2434) 75
(2013);
54-74
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
istraživanje dubokog mora, poluuronjena platforma, dinamičko pozicioniranje bez marine riser-a
(deep sea exploration, semi-submersible, dynamic position, riser less)
Sažetak
Istraživanje jadranskog podmorja započelo je već 1968. g. prvim seizmičkim mjerenjima na području Srednjeg Jadrana. Otkrivena su brojna plinska polja u podmorju sjevernog dijela Jadrana. U središnjem i južnom Jadranu na više bušotina nađeni su tragovi nafte. Najveća dubina Jadranskog mora iznosi 1 330, 0 m u južno-jadranskoj depresiji. Površina Hrvatskog dijela Jadranskog mora iznosi 54 031 km2. Površina južnog bloka iznosi 10 758 km2. Revitalizacija Projekta „JUŽNI JADRAN“ rezultirala je studijama naftnog i plinskog potencijala. Povrh vrednovanja naftnih i plinskih prospekata te njihova rangiranja, u zaključcima spomenutih studija je istaknuta potreba za snimanjem nove seizmike. Akvizicija 2D /3D seizmike je završena u ožujku 2012. godine a obrada snimljenih podataka je dugotrajan proces čiji se rezultati očekuju tijekom 2013. godine. Slijedeći korak je interpretacija novih seizmičkih podataka koja će obuhvaćati provjeru već ranije izdvojenih prospekata te svekoliko sagledavanje potencijala prostora sa mogućnošću prijedloga lokacija jedne ili više istražnih bušotina. Zasigurno se može ustvrditi da bi eventualne istražne bušotine bile projektirane u zonama srednje dubokog i dubokog mora na dubinama između 400-1000 m što predstavlja veliki tehnološki izazov za INA d.d. Najdublji dijelovi depresije nisu dosad istraženi dubokim bušenjem zbog tehnoloških i financijski ograničenja. Međutim, razne nove tehnologije izrade istražnih bušotina u dubokom moru danas omogućeno ekonomski profitabilno istraživanje i takvih istražnih prostora. Naime, nova tehnologija omogućuje izradu istražnih bušotina u moru dubljem od 500 m i to uporabom novo konstruiranih poluuronjivih platformi s dinamičkim pozicioniranjem ali bez uporabe „marine-rizer-a“.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
