Naslov
"Čista drugost, drugost od više njih" kao informacija
("Utter or partial dofference fom others" as information)

Autori
Tomelić Ćurlin, Marijana ; Runjić-Stoilova, Anita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Jezik kao informacija, XXVI. međunarodni znanstveni skup - Knjiga sažetaka / Language as Information, 26th International Conference - Book of Abstracts / Peti-Stantić, Anita ; Stanojević, Mateusz-Milan - Zagreb : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL) ; Srednja Europa, 2012, 122-124

ISBN
978-953-6979-96-7

Skup
Jezik kao informacija, XXVI. međunarodni znanstveni skup / Language as Information, 26th International Conference

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.05.2012. - 13.05.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
čakavsko narječje, alijetet, alternitet, štokavsko narječje, leksem
(Chakavian dialect, alijetet, alternitet, Shtokavian dialect, lexem)

Sažetak
U dijalektološkoj literaturi od velike je važnosti knjiga M. Moguša Čakavsko narječje. Fonologija (1977) u kojoj autor na početnim stranicama kratko daje naputak o dijalektološkim kriterijima bitnim za ispitivanje pojedinoga govora. Navodeći pojam alijeteta kojim označava drugost od svih drugih sustava te alteriteta koji se odnosi na drugost od drugih, ali ne svih drugih sustava, Moguš je udario temelj glavnim kriterijima za klasifikaciju dijalekata i narječja. Kao polazište rada poslužio je Mogušev razlikovni kriterij. Rad se bavi najvišim dokaznim vrijednostima za dokazivanje pripadnosti pojedinoga govora određenomu narječju, alijetetima. Služeći se samo jednom razinom razlikovnoga kriterija, u radu se izdvajaju pojedini čakavski i kajkavski alijeteti te se daju studentima kroatistike Filozofskoga fakulteta u Splitu na prepoznavanje. Ispitanici su govornici štokavskoga narječja. Namjera je bila ustanoviti koliko pojedinci, studenti koji još nisu odslušali kolegij Dijalektologija, na temelju napisanoga mogu odrediti koji leksem pripada kojem narječju. Uz informaciju, poznaju li leksem ili ne te navođenje o kojem se narječju radi, studenti navode i značenje leksema. Dobiveni rezultati uspoređuju se s pravim značenjem leksema. Uz to, htjelo se utvrditi koliko jedan leksem kao reprezentant pojedinoga narječja može poslužiti pojedincu kao informacija. Studenti nisu znali da su u analizu uključeni samo čakavsko i kajkavsko narječje. Pretpostavljeno je da će ispitanicima biti bliži čakavski leksemi budući da se radi o govornicima koji žive u Splitu, u prošlosti čakavskom, a danas u velikom dijelu štokaviziranom gradu. Osim toga, očekivano je da će ispitanici i neke čakavske lekseme klasificirati kao štokavske, upravo zbog gore navedene činjenice. Zbog geografske udaljenosti, pretpostavljeno je da će studenti manje poznavati kajkavsko narječje i kajkavske lekseme. Na temelju pojedinačnih leksema provest će se analiza.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA