Naslov
Prenošenje naglaska na prislonjenicu u govoru na hrvatskim televizijama
(Transferring Accents on Proclitics in Speech on Croatian Televisions)

Autori
Runjić-Stoilova, Anita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka - Istraživanja govora. Osmi znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem / Vlašić Duić, Jelena ; Varošanec-Škarić, Gordana - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2013, 82-83

ISBN
978-953-175-492-7

Skup
Istraživanja govora. Osmi znanstveni skup s međunarodnim djelovanjem / Speech Research. 8th scientific conference with international participation

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.12.2013. - 07.12.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
prozodija, naglasak, prenošenje naglaska, prislonjenica
(prosodic system, accent, crossing of accents, proclitic)

Sažetak
U jezičnim sustavima koji dobro funkcioniraju razlika između propisane, tzv. „klasične“ norme i njenog ostvarenja, odnosno „uporabne“ norme, ne bi smjela biti velika. Jedna od većih razlika ipak se događa kod prenošenja silaznog naglaska na prislonjenicu. Prenošenje silaznog naglaska na prislonjenicu pravilo je koje je jasno propisano i nalazi se u svim gramatikama, udžbenicima, priručnicima, a opet smo svjedoci njegovog nedosljednog provođenja. U općeprihvaćenomu suvremenom implicitnom govornom standardu naglasci se na prislonjenicama gotovo nikad redovito ne ostvaruju, osobito se ne ostvaruje ono novije, odnosno „oslabljeno“ prelaženje naglaska. Brojna istraživanja govore da se naglasci na prislonjenice ne prenose redovito niti s kraćih (jednosložnih i dvosložnih) riječi, niti se naglasci prenose na višesložne prijedloge, ponajmanje na veznike, unatoč strogim preporukama ortoepske „klasične“ norme. Naravno, da takvih prelaženja ipak ima, ali se ona mahom smatraju stilski obilježenima, smatraju se odmakom od implicitnoga govornog standarda. Razlika između propisane i uporabne norme najčešće se dotiče javnih govornika: spikera, voditelja, novinara, predavača, političara, glumaca... Tako i ovaj rad istražuje (ne)prenošenje silaznih naglasaka na prislonjenicu upravo kod govornih profesionalaca na trima hrvatskim nacionalnim televizijama: HRT-u, RTL-u i NOVA-oj TV. Isto tako istražuje se kakva je poželjnost oblika s prenesenim i neprenesim naglaskom, pronađenih u analiziranom televizijskom programu. Istraživanje pokazuje da profesionalni televizijski govornici, kao uostalom ni drugi javni govornici, ne ostvaruju naglaske na prislonjenicama kada je to po pravilu moguće. Također, takvi se oblici smatraju poželjinijima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA