Naslov
Zbornik radova sa Znanstvenog skupa 2. dani praktičke filozofije Zapisi o totalitarizmu ; Osijek, 16.-17.2014.
(Proceedings of the Scientific Meeting 2nd Days of Practical Philosophy Records of Totalitarianism)

Urednik/ci
Krivak, Marijan ; Senković, Željko

Prevoditelji
Perić, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, zbornik, znanstvena

Grad
Osijek

Godina
2014

Stranica
345

ISBN
978-953-314-072-8

Ključne riječi
totalitarizam, prosvjetiteljstvo, biopolitika, mediji, socijalna filozofija, literarni diskurs
(totalitarianism, englightenment, biopolitics, media, social philosophy, literary discourse)

Sažetak
Pojam totalitariz(a)ma danas se, ponajvećma, prepoznaje iz vrlo površnog, žurnalističko- medijskog diskursa. No, ako zagrebemo ispod površine ovog premnogo (zlo)upotrebljavanog termina, oblikuje se raster njegova prebogatog teorijskog i filozofijskog tematiziranja. Upravo je ovo potonje bilo poticaj i organizatorima skupa da pokušaju prizvati diskurse koji bi bili, primarno, navlastiti tzv. »političkoj filozofiji«. U njezinim obzorjima, u njezinim povijesnim i teoretizirajućim razmatranjima, i totalitarizam postaje ozbiljnim konceptom. Možda je puno toga pripremilo pojavu totalitarizma u 20. stoljeću: Hegel je već govorio o opustošenosti čovjeka Logikom i nagovijestio njegovu smrt, dok Foucault govori o kraju čovjeka. Nadalje, radi se o nestajanju subjekta u kantovskom smislu, te se zbiva širenje praznine ondje gdje je ranije mišljen neupitan identitet ; Sloterdijk, pak, govori o dominantnosti ciničkog uma. U 20. stoljeću najznačajniji tekst o totalitarizmu, ipak, ispisuje Hannah Arendt. Za nju su totalitarizmi ovoga vijeka ponajviše vezani uz pojam tzv. »radikalnog zla«. Totalitarizam trebamo razumjeti kao potpuno novi politički fenomen, s onu stranu reduciranja na nacionalno kao eksplanatornu kategoriju. Totalitarizam - piše Arendt u Projektu istraživanja koncentracijskih logora - ima za konačni cilj posvemašnju dominaciju nad čovjekom. Masa koja slijedi, a ne prosuđuje ; proizvodnja straha i beznađa u katastrofičnim gospodarskim uvjetima ; je li dosta nešto inherentno u našoj »naravi« što pogoduje pristajanju na zlo? Politička filozofija i njezina povijest, politička teorija/znanost, sociološko-političke analize, pa i problematika povezanosti nasilja i totalizarizma u i kroz nove informacijsko- komunikacijske medije, biti će od koristi pri tematiziranju ovog dubokosežnog fenomena, pokušavajući odgovoriti što/kakav je totalitarizam (i ne samo danas).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija, Filozofija

POVEZANOST RADA