Pregled bibliografske jedinice broj: 871607
(Re)organizacija crkvenih struktura u istočnoj Hrvatskoj nakon oslobođenja od osmanske vlasti i tridentski katolicizam
(Re)organizacija crkvenih struktura u istočnoj Hrvatskoj nakon oslobođenja od osmanske vlasti i tridentski katolicizam // Tridentska baština: katolička obnova i konfesionalizacija u hrvatskim zemljama / Horvat, Romana (ur.).
Zagreb: Matica Hrvatska – Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu – Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu, 2016. str. 211-227 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 871607 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
(Re)organizacija crkvenih struktura u istočnoj Hrvatskoj nakon oslobođenja od osmanske vlasti i tridentski katolicizam
((Re)organization of Church Structures in Eastern Croatia after the Liberation from the Ottoman Rule and the Council of Trent Catholicism)
Autori
Božić Bogović, Dubravka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Tridentska baština: katolička obnova i konfesionalizacija u hrvatskim zemljama
/ Horvat, Romana - Zagreb : Matica Hrvatska – Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu – Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu, 2016, 211-227
ISBN
978-953-341-059-3
Skup
Tridentska baština: katolička obnova i konfesionalizacija u hrvatskim zemljama
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.12.2013. - 07.12.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Katolička crkva, tridentski katolicizam, istočna Hrvatska, 18. stoljeće
(Church structures, Eastern Croatia, 18th century)
Sažetak
Budući da tijekom osmanske vladavine katoličke crkvene institucije nisu mogle djelovati na načine uobičajene u zemljama pod vlašću katoličkih vladara, nakon oslobođenja najvećega dijela istočne Hrvatske od osmanske vlasti potkraj 17. stoljeća, kad se ovo područje našlo u sastavu Habsburške Monarhije, usporedo s političkom i vojnom organizacijom, pristupilo se obnovi i (re)organizaciji crkvenih struktura, na što nisu utjecali samo politički interesi, nego i konkretne vjerske prilike i stanje u kojem su se nalazile crkvene institucije. Iako se institucionalna struktura Katoličke crkve pod osmanskom vlašću nije rastočila, ona se u određenoj mjeri prilagodila postojećim uvjetima djelovanja. Franjevačka provincija Bosna Srebrena bila je temelj ove crkvene strukture, uglavnom misijskoga tipa, u kojoj je ukupan vjerski život katolika u znatnoj mjeri nosio obilježja pučke religioznosti te u kojima je institucionalna, crkvena religioznost bila zastupljena u modificiranom obliku. Zato je razumljivo da u područjima pod osmanskom vlašću odredbe Tridentskog koncila nije bilo moguće provoditi sustavno, premda je utjecaj tridentskog katolicizma prodirao i na ova područja, prvenstevo putem djelatnosti Kongregacije za širenje vjere. Ipak, katolička obnova u duhu Tridentskog koncila do potpunijeg je izražaja mogla doći tek u izmijenjenim okolnostima nakon oslobođenja od osmanske vlasti (gotovo stoljeće i pol nakon samoga koncila), u vrijeme kad drugdje više nije bila u svojemu punom zamahu ; a i tada je, tijekom prvih desetljeća 18. stoljeća, pokazivala osobit karakter. Kako bi se ispitale i sustavno prikazale ove osobitosti, potrebno je analizirati proces obnove i (re)organizacije crkvenih struktura u kontekstu provođenja odredbi Tridentskog koncila, nositelje ovoga procesa te stvaran učinak na organizaciju crkvenih institucija, na kler i vjernike te na različite vidove vjerskoga života i religijske kulture.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
