Pregled bibliografske jedinice broj: 871506
Uloga divljači u epizootiologiji trihineloze u Republici Hrvatskoj
Uloga divljači u epizootiologiji trihineloze u Republici Hrvatskoj // Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem - Hranom prenosive bolesti posebno trihineloza i salmoneloza
Bizovac, 2004. str. 7-7 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 871506 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga divljači u epizootiologiji trihineloze u
Republici Hrvatskoj
(The role of wild animals in the epizootiology of
Trichinosis in the Republic of Croatia)
Autori
Florijančić, Tihomir ; Bodakoš, Dragutin ; Antunović, Boris ; Bogut, Ivan ; Rimac, Damir ; Gutzmirtl, Hrvoje
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem - Hranom prenosive bolesti posebno trihineloza i salmoneloza
/ - Bizovac, 2004, 7-7
Skup
Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem - Hranom prenosive bolesti posebno trihineloza i salmoneloza
Mjesto i datum
Bizovac, Hrvatska, 10.09.2004. - 11.09.2004
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
trihineloza ; divljač
(trichinelosis ; wild animals)
Sažetak
Trihineloza je opasna nametnička zoonoza, koja u RH u posljednjem desetljeću predstavlja važan javno zdravstveni problem među nametničkim bolestima. Izvor invazije za ljude najčešće je uživanje nedovoljno kuhanog, pečenog ili nepravilno sušenog trihineloznog svinjskog mesa, ali i divljači. Praćenjem epizootiološke- epidemiološko situacije u Hrvatskoj, ustanovljeno je da se bolest pojavljuje u krajevima istočne Slavonije, koji su označeni kao enzootska, odnosno endemična područja ove bolesti. Ovi krajevi poznati su po tradicionalnom načinu uzgoja i klanja svinja te obradi mesnih prerađevina. Ovakav način držanja svinja omogućuje dodir sa silvatičnim rezervoarima trihineloze. S druge strane postoji mogućnost da se divlje životinje invadiraju lešinama trihineloznih domaćih svinja. Upravo divljač ima značajnu ulogu u epizootiologiji trihineloze, budući je u njima nametnik konstantno prisutan, pa ih označavamo kao prirodni rezervoar ovog nametnika. To se najprije odnosi na divlje svinje, a potom na lisice, jazavce, medvjede i druge divlje životinje koje su u hranidbenom lancu svrstane u skupinu mesoždera i sveždera. U domaćih svinja najčešći uzročnik trihineloze je oblić vrte Trichinella spiralis, a u divljači Trichinella britovi, koje se po svojim biološkim osobitostima razlikuju, što je vrlo važan epizootiološki čimbenik. Osim toga, važnu ulogu u širenju i prenošenju ove bolesti imaju štakor i drugi sinantropni glodavci te neprovođenje sustavne deratizacije, kao i pravilnog i neškodljivog odlaganja trihineloznog mesa. Stoga je i nadalje vrlo važno bezrezervno provođenje mjera za suzbijanje i dalje sprječavanje širenja trihineloze, s naglaskom na pregled mesa domaćih svinja nakon klanja, ali i prijemljive divljači nakon odstrijela ukoliko će meso biti korišteno u ishrani ljudi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Veterinarska medicina
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Profili:
Boris Antunović
(autor)
Dragutin Bodakoš
(autor)
Ivan Bogut
(autor)
Tihomir Florijančić
(autor)
Damir Rimac
(autor)