Naslov
Facijesi i stratigrafija mastrihtskih naslaga uvale Likva, otok Brač
(Facies and stratigraphy of Maastrichtian deposits in Likva Cove, the island of Brač)

Autori
Golec, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
17.03

Godina
2017

Stranica
50+VIII

Mentor
Cvetko Tešović, Blanka

Neposredni voditelj
Martinuš, Maja

Ključne riječi
emerzija, mastrihtski vapnenci, diferencijacija taložnih okoliša, Jadransko-Dinaridska karbonatna platforma, uvala Likva
(subaerial exposure, Maastrichtian limestones, the differentiation of depositional environments, Adriatic-Dinaridic Carbonate Platform, Likva Cove)

Sažetak
Glavnu strukturu otoka Brača čini kosa antiklinala pružanja istok-zapad. Većina stijena od kojih je otok izgrađen gornjokredne je starosti, a tek manji dio otoka čine paleogenske naslage. Uvala Likva smještena je na sjeverozapadnom dijelu Brača, nedaleko od Sutivana. Gornja kreda je razdoblje značajnih promjena na području Jadransko-Dinaridske karbonatne platforme koje su posljedica sinsedimentacijske tektonske aktivnosti, globalnih promjena morske razine te nepovoljnih uvjeta krajem krede. Gornjokredni (mastrihtski) vapnenci u uvali Likva izgrađeni su od mikritnih, rudistnih, laminiranih mikritnih vapnenaca te vapnenaca s okršenim ostacima grebenotvornih organizama koji indiciraju diferencijaciju plitkomorskih taložnih okoliša. Udubljenja („rupe“) na površini vapnenaca s intraklastičnom, tamnosivom─crnom ispunom, razlika u mikrofacijesnim tipovima između osnovne stijene i materijala ispune te crni klasti (blackpebbles) ukazuju na povremena subaerska izlaganja dijelova karbonatne platforme i odražavaju karstifikacijske procese kao i procese postanka tla koji su tipični za karbonatnu podlogu. Ti su se procesi odvijali u gornjoj vadoznoj zoni, u vegetaciji bogatom terenu i u uvjetima aridne klime najvjerojatnije za vrijeme vršnog mastrihta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

Napomena
Rad je izrađen u okviru projekta HRZZ IP-2014-09 9541

POVEZANOST RADA