Pregled bibliografske jedinice broj: 871387
Doprinos predmetnih kurikuluma učeničkom doživljaju učinaka nastave
Doprinos predmetnih kurikuluma učeničkom doživljaju učinaka nastave, 2014., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 871387 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Doprinos predmetnih kurikuluma učeničkom doživljaju učinaka nastave
(Contribution of the subject curriculi to students' perceptions of the effects of teaching)
Autori
Klasnić, Irena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
03.10
Godina
2014
Stranica
235
Mentor
Jurčić, Marko
Ključne riječi
predmetni kurikulumi ; učenički doživljaj ; podrška učitelja ; sudjelovanje ; istraživanje ; orijentiranost na zadatak ; suradnja ; pravednost ; kohezija učenika ; gradske i prigradske škole
(subject curricula ; students’ perception ; teacher support ; involvement ; investigation ; task orientation ; co-operation ; equity ; student cohesiveness ; urban and suburban schools)
Sažetak
Rad se bavi doprinosom predmetnih kurikuluma hrvatskoga jezika, obveznoga stranog jezika i matematike učeničkom doživljaju učinaka nastave. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1167 učenika šestih i osmih razreda iz 13 osnovnih škola. S teorijskoga polazišta radom su obuhvaćeni najznačajniji pojmovi koji rasvjetljavaju kurikulumski pristup nastavnom procesu. Za potrebe istraživanja adaptiran je upitnik What Is Happening In This Class (WIHIC) koji je sadrži 54 tvrdnje. Empirijskim dijelom istraživanja verificirane su početne hipoteze, njih 17. Rezultati ukazuju da učenici nastavne predmete ne doživljavaju jednako ; negativnim izborom prednjači matematika. Učinci nastave promatrani su kroz sedam kompozitnih varijabli: Podrška učitelja, Sudjelovanje, Istraživanje, Orijentiranost na zadatak, Suradnja, Pravednost i Kohezija učenika. Kod svih sedam kompozitnih varijabli utvrđena je statistički značajna razlika po dobi ; učenici šestih razreda imaju višu procjenu u odnosu na učenike osmih razreda. Razlike u procjeni po spolu utvrđene su za pet kompozitnih varijabli (Istraživanje, Orijentiranost na zadatak, Suradnja, Pravednost i Kohezija učenika) ; djevojčice imaju više procjene od dječaka. Među gradskim i prigradskim školama utvrđena je slaba diskriminacija između subuzoraka, pri čemu diskriminacijska funkcija uključuje gotovo sve kompozitne varijable učeničkoga doživljaja učinaka nastave karakterističnije za učenike prigradskih škola. Između promatranih nastavnih predmeta (hrvatski jezik, obvezni strani jezik, matematika) nije utvrđena statistički značajna razlika u percepciji učeničkoga doživljaja učinaka nastave na kompozitnim varijablama, osim na kompozitnoj varijabli Istraživanje. S obzirom na rezultate istraživanja potrebno je konstantno pratiti doprinose svih predmetnih kurikuluma te pojačati napore u njihovoj izradi i primjeni kako bi se kvaliteta odgojno- obrazovnoga procesa podigla na višu razinu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb