Pregled bibliografske jedinice broj: 870402
Sisačko vlastelinstvo Zagrebačkoga kaptola u srednjem vijeku: Priča o održivom razvoju
Sisačko vlastelinstvo Zagrebačkoga kaptola u srednjem vijeku: Priča o održivom razvoju, 2017. (ostalo).
CROSBI ID: 870402 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sisačko vlastelinstvo Zagrebačkoga kaptola u srednjem vijeku: Priča o održivom razvoju
(Sisak Estate of the Zagreb Chapter in the Middle Ages: A Story of the Sustainable Development)
Autori
Jerković, Marko
Izvornik
Ciklus povijesnih predavanja Vlastelinstva i plemićke obitelji Siska i Sisačko-moslavačke županije (Zbornik sažetaka). Predavanje: Sisačko vlastelinstvo Zagrebačkoga kaptola u srednjem vijeku: Priča o održivom razvoju
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo
Godina
2017
Ključne riječi
Sisačko vlastelinstvo ; Zagrebački kaptol, srednji vijek, gospodarstvo, uprava
(Sisak Estate, Zagreb Chapter, Middle Ages, Economy, Administration)
Sažetak
Od 1215., kada Zagrebački kaptol postaje vlasnik Siska i okolnih posjeda, pa sve do kraja srednjega vijeka kontinuirano traje oblikovanje i razvoj novoga kaptolskoga vlastelinstva. Tijekom 13., a onda naročito za vrijeme 14. stoljeća Zagrebački kaptol potiče gospodarski i društveni razvoj kraja – iskorištava se riječni potencijal Kupe, Save i Odre, sisačko područje postaje važna prometna točka te sam Sisak izrasta u jedno od kaptolskih upravnih središta. Izlaganje razmatra na koji su način zagrebački kanonici organizirali upravu nad sisačkim vlastelinstvom i koja je bila važnost sisačkoga kraja u gospodarskom životu zagrebačkih kanonika. U tom se kontekstu naročita pozornost posvećuje gospodarskoj preobrazbi sisačkoga vlastelinstva te se upozorava na važnost ovladavanja prirodnim potencijalom i riječnim dolinama sisačkoga područja. Tijekom 14. stoljeća zagrebački su kanonici na sisačkom vlastelinstvu razvijali takozvani predijalni sustav, te su, radi unapređenja gospodarenja, veći dio zemljišta dali pojedincima (uglavnom plemićima) u zakup. Razvoj zakupnoga sustava postao je glavna stavka gospodarske reforme na sisačkom vlastelinstvu u ovom periodu, odnosno temelj održivoga razvoja cjelokupnoga područja smještenoga oko Kupe, Odre i Save. Usporedno s gospodarskim reformama došle su i one upravne ; Zagrebački kaptol, naime, na ovomu području čini administrativni reustroj i sve posjede objedinjuje u novu upravnu jedinicu pod nazivom komitat. U sisačkom je komitatu djelovao čitav niz kaptolskih službenika koji su, još više nego u prethodnim periodima, nadgledali poljoprivrednu proizvodnju i organizirali efikasniji sustav ubiranja poreza. Kasnosrednjovjekovni je period cjelokupnoj Zagrebačkoj biskupiji donio nove izazove, osobito zbog nadiranja Osmanlija. No, sisačko vlastelinstvo i u ovom razdoblju prosperira ; kanonici iznalaze nova, inovativna, rješenja uz pomoću kojih osiguravaju dostatnu proizvodnju hrane i potiču trgovinu. Štoviše, sam Sisak postaje trgovište početkom 15. stoljeća te Kaptol ovom naselju daje određenu autonomiju u organizaciji lokalne uprave. Nadalje, dio se izbjeglica pred Osmanlijama naseljava upravo na ovim zemljištima, te se pokreće novi val krčenja šuma i osnutak novih sela. Do novih većih promjena na sisačkom vlastelinstvu dolazi 1540-ih godina, kada se počinje graditi sisačka utvrda, čime se i Kaptol i stanovništvo kaptolskih južnih zemljoposjeda intenzivnije uključuje u obrambeni sustav Kraljevstva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
Napomena
Pozvano predavanje organizirali su: Gradski muzej Sisak i Društvo Terra banalis