Pregled bibliografske jedinice broj: 870305
Historiografska i arhivistička ostavština Josipa Buturca
Historiografska i arhivistička ostavština Josipa Buturca // Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu, 41 (2017), 79; 159-174 (podatak o recenziji nije dostupan, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 870305 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Historiografska i arhivistička ostavština Josipa Buturca
(Historiographical and archival legacy of Josip Buturac)
Autori
Patafta, Daniel
Izvornik
Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu (0350-7823) 41
(2017), 79;
159-174
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
Josip Buturac, historiografija, arhivistika, crkvena povijest, arhivska građa
(Josip Buturac, historiography, archivistics, ecclesiastical history, archival sources)
Sažetak
Josip Buturac ubraja se među poznate crkvene povjesničare i arhiviste 20. stoljeća. Svojim historiografskim djelima i arhivističkim radom Buturac je ostavio veliki broj povijesnih i arhivističkih djela koja i danas svojom vrijednošću predstavljaju nezaobilaznu literaturu na spomenutim znanstvenim poljima. Njegov znanstveni interes bio je u prvom redu usmjeren na polje crkvene povijesti, ali u njegovoj historiografskoj ostavštini nalaze se i radovi koji nisu vezani samo uz tu tematiku, što pokazuje njegov iznimno širok historiografski interes. Veliki broj znanstvenih radova, što samostalnih, što objavljenih u brojnim časopisima s kojima je tijekom života surađivao, pokazuju širinu povijesnog interesa Josipa Buturca. Većinu svoje ostavštine Buturac je ostavio franjevačkom samostanu u Požegi, gdje se u trinaest kutija nalazi sortirano arhivsko gradivo iz njegove ostavštine. Radovi Josipa Buturca značajni su što su uglavnom pisani na temelju neobjavljene arhivske građe koja mu je kao dugogodišnjem arhivistu bila lako pristupačna. Uglavnom je proučavao crkvenu povijest sjeverne Hrvatske, hrvatsku nacionalnu povijest od 17. do 19. stoljeća, hrvatska migracijska kretanja, pitanje nataliteta i mortaliteta u Hrvatskoj, imena naselja i mjesna imena, arhivistiku i ostale pomoćne povijesne znanosti. Cilj je ovoga rada da se na temelju te ostavštine valorizira Buturčev doprinos hrvatskoj historiografiji i arhivistici.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
