Naslov
EOZINOFILNI EZOFAGITIS U 11-GODIŠNJEG DJEČAKA
(A 11-YEAR-OLD BOY WITH EOZINOPHILIC ESOPHAGITIS)

Autori
Lesar, Tatjana ; Škoro, Vedrana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
4. Međunarodni kongres nutricionista - Zbornik sažetaka / Hrvatski akademski centar primijenjenog nutricionizma - Zagreb, 2016

Skup
4. međunarodni kongres nutricionista

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 11.11.2016. - 13.11.2016

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
eozinofilni ezofagitis, eozinofilna infiltracija, nutritivna alergija, eliminacijska dijeta, nutricionist
(eozinophilic esophagitis, esophageal eosinophilia, food allergy, elimination diet, nutritionist)

Sažetak
Uvod: Eozinofilni ezofagitis (EoE) je kronična upalna, antigen posredovana, bolest jednjaka. Prvi put je EoE opisan devedesetih godina prošlog stoljeća, a od tada se bilježi porast incidencije. Nema patognomoničnih kliničkih ili endoskopskih znakova, no nalaz traheizacije jednjaka, uzdužnih ulceracija, bjelkastih plakova i suženje jednjaka bude sumnju na EoE. Simptomi su povezani s dobi djeteta, a najčešći su bolovi u trbuhu, povraćanje, disfagija, odbijanje hrane, poremećaj hranjenja, impakcija hrane. Češće se javlja u dječaka i u atopičara. Dijagnoza se postavlja patohistološkom analizom (PHA), dokazom eozinofilne infiltracije (EI) (Tbl.1). Kako bi se isključili drugi mogući uzroci EI, primarno gastroezofagealna refluksna bolest, potrebno je provesti terapiju inhibitorom protonske pumpe (IPP) kroz 8 tjedana. Ukoliko perzistira EI, dijagnoza se može postaviti. Alergološka obrada je, unatoč tome što je EoE gastrointestinalna manifestacija alergije na hranu, pozitivna tek u 15-43% pacijenata, najčešće na mlijeko, jaja, pšenicu, soja, ribu i kikiriki. Terapija se sastoji od eliminacijske dijete (ED) (Tbl.2). U slučaju perzistiranja simptoma ili nepridržavanja ED provodi se topička ili sistemska terapija kortikosteroidima. Prikaz slučaja: Dječak dobi 11 godina prati se unatrag godinu dana na Gastroenterološkom odjelu Klinike radi bolova u trbuhu. Obradom nije nađeno elemenata koji bi govorili u prilog kronične upalne bolesti crijeva i celijakije. Dokazana je alergija na proteine kravljeg mlijeka, oraščiće, jaja, pelud i ambroziju. Preporučena je ED koje se nisu u potpunosti pridržavali. Zbog perzistiranja bolova učinjena je ezofagogastroduodenoskopija (EGD) i PHA kojom je postavljena sumnja na EoE. Provedena je IPP terapija kroz 8 tjedana. Kontrolnom EGD i PHA potvrđena je dijagnoza EoE. Uz pomoć majke, nutritionist je prikupio podatke o prehrambenim navikama djeteta (24-h metoda, FFQ) na osnovu kojih se propisala odgovarajuća dijeta s ciljem zadovoljavanja nutritivnih i energijskih potreba djeteta te dobi. Provedena je edukacija o ED, date su upute o odabiru, količini i obradi namirnica, o broju obroka te o obrocima elementarnim pripravkom umjesto obroka kravljim mlijekom. Daljnjim praćenjem u dječaka je zabilježen zadovoljavajući prirast na tjelesnoj masi i rast u visinu. Zaključak: Prikazom ovog slučaja željeli smo naglasiti važnost multidisciplinarnog pristupa u pedijatrijskih pacijenata s EoE s ciljem osiguravanja pravilnog rasta i razvoja ove osjetljive populacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA