Naslov
Terestričko lasersko skeniranje kamenoloma IGM Mineral
(Terrestrial Laser Scanning quarries IGM Mineral)

Autori
Markos Miletić, Mario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Geodetski Fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.05

Godina
2010

Stranica
81

Mentor
Medak, Damir

Neposredni voditelj
Medved, Ivan

Ključne riječi
3D terestričko lasersko skeniranje, terenska izmjera, georeferenciranje, oblak točaka, 3D model, kamenolomi
(terestric three-dimensional laser scanning, field measurement, georeferencing, point cloud, 3D model, stone pit)

Sažetak
U ovom diplomskom radu najviše pažnje posvećeno je upravo samoj primjeni 3D skenera, gdje se na konkretnom primjeru mogu uočiti sve mogućnosti i prednosti 3D skeniranja naspram klasičnih geodetskih metoda mjerenja. O manama, koje su neizostavan dio priče kad je riječ o novitetima, će također biti govora. Na području katastarske općine Cernik – Čavle bilo je potrebno izvršiti geodetski snimak kamenoloma u svrhu izrade elaborata o stanju izvedenih rudarskih radova u eksploatacijskom polju. Na temelju prikupljenih podataka pomoću 3D laserskog skenera, trebalo je obračunati eksploatirane količine materijala i ustanoviti da li su se one dešavale unutar granica Glavnog rudarskog projekta. Vrijeme potrebno za skeniranje se pokazalo kao dosta bitan faktor, kako zbog roka unutar kojeg su podaci morali biti prikupljeni i obrađeni, tako i zbog same činjenice da se stanje na terenu mijenjalo iz dana u dan. Svakodnevni radovi na kamenolomu nisu stajali, već je eksploatacija polja nastavljena svojim uobičajenim tokom, pa ovdje možemo govoriti i o četverodimenzionalnom podatku (X, Y, Z i t). U daljnjem nastavku diplomskog rada bit će opisan način na koji je skeniranje izvršeno, a koji smatram vrlo interesantnim i zanimljivim dijelom, jer je kamenolom sam po sebi jako zahtjevan kad je riječ o prikupljanju 3D podataka. Vezano uz obradu podataka, konkretno obračuna količina materijala, htio bih naglasiti da sam kao nulto stanje kamenoloma imao na raspolaganju jedino kartu sa slojicama u analognom obliku iz 90-tih godina, što se kasnije trebalo prilagoditi sa novo prikupljenim podacima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geodezija

POVEZANOST RADA