Naslov
Utjecaj broja usmjeravajućih Luchinsovih problema na metakognitivne procjene težine
(The effect of the number of priming Luchins' problems on metacognitive assestments of difficulty)

Autori
Jurić, Ante ; Valerjev, Pavle

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka - Book of Abstracts / Arambašić, Lidija ; Erceg, Inja ; Kamenov, Željka - Zagreb : Odsjek za psihologiju, Filozofski Fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 2017, 236-236

Skup
23. Dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.04.2017. - 08.04.2017

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Einstellung efekt, Luchinsovi problemi s posudama, metakognitivne procjene težine
(Einstellung effect, Luchins problem, metacognitive assestments of difficulty)

Sažetak
Pri rješavanju klasičnih Luchinsovih problema s posudama s vodom, kod osoba se javlja proces automatizacije, odnosno transfer s namjernih na djelomično nesvjesne kognitivne procese. Ispitanici koji rješavaju Luchinsove probleme pokazuju „Einstellung efekt“, po kojem ispitanici, ako ponovljeno rješavaju probleme istim načinom, mogu biti „zaslijepljeni” za novi i lakši način rješavanja te se mogu držati starog problemskog seta. Rezultati novijih istraživanja pokazuju da u zadacima mišljenja metakognitivne procjene ovise o znakovima kao što su fluentnost odgovora te o postojanju konflikta u inicijalnom odgovoru. Usmjeravajući odgovori stoga bi trebali kroz povećanje automatizacije odgovora ujedno povećati fluentnost i utjecati na metakognitivnu procjenu. Cilj istraživanja bio je ispitati efekte broja usmjeravajućih problema (0, 4 i 10) na vrijeme, procjene težine i način rješavanja dvaju kritičnih Luchinsovih problema s posudama s vodom. Problemi su bili nalik onima u Luchinsovu klasičnom eksperimentu. Svi ispitanici (N=60) prisustvovali su uvježbavanju prije glavnog dijela eksperimenta. Ispitanicima se pomoću računalnog programa mjerilo vrijeme rješavanja problema, kojeg su rješavali na papiru, a zatim su procjenjivali težinu svakog problema. Način rješavanja svakog problema kodiran je naknadno. Analizirali su se utjecaj broja usmjeravajućih problema na procjene težine, način i vrijeme rješavanja kritičnih problema te povezanost između procjena težine i vremena rješavanja kritičnih problema. Procjene težine i vrijeme rješavanja kritičnih problema nisu se razlikovali s obzirom na broj usmjeravajućih problema. Uzroci takvih rezultata mogu se tražiti u pretpostavkama da su ispitanici bili relativno heterogeni i da su kritični problemi bili prejednostavni. Klasični Einstellung efekt potvrđen je. U kontrolnoj skupini (bez usmjeravajućih problema) bilo je manje ispitanika s težim i više s lakšim načinom rješavanja kritičnih problema, dok su u skupini s deset usmjeravajućih problema frekvencije načina rješavanja bile suprotnog smjera. Duže rješavani kritični problemi procijenjeni su težima, a kraće rješavani lakšima, što može biti pokazatelj da osobe upotrebljavaju vrijeme rješavanja problema kao znak koji pomaže u metakognitivnoj procjeni težine problema.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA