Naslov
TIPOLOGIJA I TOPOGRAFIJA KASNOANTIČKIH GROBOVA U ARHEOLOŠKOM KRAJOLIKU SREDNJE DALMACIJE
(TYPOLOGY AND TOPOGRAPHY OF LATE ANTIQUE GRAVES IN THE ARCHAEOLOGICAL LANDSCAPE OF CENTRAL DALMATIA)

Autori
Bubić, Vinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.06

Godina
2016

Stranica
436 str., T. I-XXXII

Mentor
Sanader, Mirjana

Ključne riječi
kasna antika, srednja Dalmacija, Salona, nekropola, grob, grobna konstrukcija, grob u raci, drveni lijes, grob od amfora, grob od tegula, kombinirani grob, zidani kameni grob, zidana kamena grobnica, tipologija, topografija, krajolik, rimska vila, ranokršćanski sakralni objekt, urbani prostor, ruralni prostor
(Late Antiquity, Central Dalmatia, Salona, necropolis, grave, construction of a tomb, pit grave, wooden casket, amphora grave, tile grave, mixed grave type, stone-built grave, stone-built tomb, typology, topography, landscape, Roman villa, early Christian church, urban area, rural area)

Sažetak
Ova doktorska disertacija ima dva cilja. Prvi cilj je definirati tipove kasnoantičkih grobova na području današnje srednje Dalmacije. Oblik pokopavanja koji prevladava širom Rimskog Carstva od druge polovice trećeg stoljeća je inhumacija. I dok je grobna raka u kojoj se sahranjuje pokojnik, ili njegovi spaljeni ostaci, uvijek ukopana u zdravicu ili zemljanu podlogu, promjenom načina pokopavanja iz incineracije u inhumaciju mijenjaju se tipovi grobnih konstrukcija. Iz prikupljenog materijala s područja srednje Dalmacije formirali smo osnovnu podjelu na temelju postojanja grobne konstrukcije. Tako se grobovi dijele na one najjednostavnije koji ne sadrže nikakvu konstrukciju, što znači da je tijelo položeno u grobnu raku u zemlji ili zdravici ; zatim na one koji sadrže neki element grobne konstrukcije, u što se ubrajaju drveni lijesovi, jednostavni grobovi omeđeni kamenom, grobovi koji kao konstrukcijski element koriste zidane kamene strukture, te grobovi obloženi, pokriveni ili popločeni različitim priručnim materijalom ; na kraju, najsloženija varijanta grobova je ona s konkretnom konstrukcijom, u koju spadaju grobovi u amforama, grobovi od tegula i njihovi podtipovi, kombinirani grobovi, zidani kameni grobovi te zidane kamene grobnice s podtipovima. Nabrojeni tipovi nisu jedinstveni niti karakteristični isključivo za analizirani prostor, ali su po prvi put u okviru njega sintetizirani. Drugi cilj ove doktorske disertacije je razmotriti razmještaj grobova u arheološkom krajoliku na području današnje srednje Dalmacije i ustanoviti koliko su utjecali na oblikovanje kasnoantičkog krajolika. To smo postigli metodama analize prostorne distribucije kasnoantičkih grobova, sistematizacijom njihovih arhitektonskih oblika, kartiranjem grobova u odnosu na prirodnu okolinu ili neku stratešku poziciju u prostoru. Na taj način došli smo do spoznaje da je kulturni krajolik ljudi koji su pokapali svoje pokojnike stvorio nove socijalne prostore koji nam pružaju mogućnosti za drugačiju percepciju kasnoantičkog krajolika. Slijedom toga smo uz pomoć zračnih fotografija, topografskih podataka i crteža pokušali rekonstruirati, gdje je to bilo moguće, kasnoantički izgled određenog krajolika. Tako smo na prostoru nekadašnjeg glavnog grada rimske provincije Dalmacije i njegovog okoliša mogli odgovoriti na nekoliko pitanja. Primjerice, prate li kasnoantički grobovi prirodnu konfiguraciju terena ; u kakvom su položaju u odnosu na kasnoantički urbani i prigradski prostor ; kako su smješteni u odnosu na komunikacijske pravce te u kakvom su odnosu s obližnjom arhitekturom.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA