Pregled bibliografske jedinice broj: 869697
Kulturna potrošnja i kulturni kapital kao pokazatelj nejednakosti među mladima u većim urbanim središtima na Jadranu
Kulturna potrošnja i kulturni kapital kao pokazatelj nejednakosti među mladima u većim urbanim središtima na Jadranu // Struktura i dinamika društvenih nejednakosti, VI. Nacionalni sociološki kongres Hrvatskog sociološkog društva / Ančić, Branko ; Lažnjak, Jasminka (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2017. str. 43-43 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 869697 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kulturna potrošnja i kulturni kapital kao pokazatelj nejednakosti među mladima u većim urbanim središtima na Jadranu
(Cultural consumption and cultural capital as an indicator of inequalities among youth in larger urban centers on the Adriatic)
Autori
Krolo, Krešimir ; Marcelić, Sven ; Tonković, Željka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Struktura i dinamika društvenih nejednakosti, VI. Nacionalni sociološki kongres Hrvatskog sociološkog društva
/ Ančić, Branko ; Lažnjak, Jasminka - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2017, 43-43
ISBN
978-953-8070-05-1
Skup
Struktura i dinamika društvenih nejednakosti, VI. Nacionalni sociološki kongres Hrvatskog sociološkog društva
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.04.2017. - 08.04.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kulturna potrošnja, glazbene preferencije, kulturni kapital, ekonomski kapital, mladi, Jadranska Hrvatska
(cultural consumption, cultural capital, musical taste, economic capital, youth, Adriatic Croatia)
Sažetak
Prezentacija se temelji na rezultatima anketnog istraživanja provedenog u razdoblju od listopada 2015. do ožujka 2016. na uzorku učenika trećih i četvrtih razreda srednjih škola u šest većih gradova na jadranskoj obali (Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik). Ukupno je anketirano 2650 učenika i učenica. Glavni cilj istraživanja bio je ispitati strukturu kulturnih preferencija i kulturne potrošnje učenika srednjih škola. Također, uzimajući u obzir važnost roditeljskoga kulturnog kapitala u oblikovanju životnih stilova i kulturnih praksi mladih, istraživanjem se namjeravalo ispitati povezanost kulturnih preferencija učenika s odabranim indikatorima socioekonomskog statusa i kulturnog kapitala njihovih roditelja. Utvrđena su četiri tipa glazbenog ukusa i pet tipova kulturne potrošnje. Nakon provedbe faktorske analize i utvrđivanja pojedinih faktora vezanih uz obrasce kulturne potrošnje, provedene su i hijerarhijske regresijske analize. Prediktorske varijable korištene u regresijskim analizama uključivale su skup sociodemografskih varijabli (spol, vrsta škole, mjesto stanovanja, mjesečni prihodi, zanimanja roditelja) te različite pokazatelje kulturnog kapitala roditelja. Rezultati provedenih analiza upućuju na intergeneracijski prijenos kulturnog kapitala i diferenciranje koje se primarno uspostavlja na polovima tradicionalnog i modernog pri čemu su ti obrasci relativno stabilni kada govorimo o intergeneracijskom kontekstu i potvrdila se pretpostavka o podudaranju ukusa roditelja i srednjoškolaca. Potvrđuje se i druga pretpostavka prema kojoj je profesionalni status roditelja bolje povezan s kulturnim preferencijama srednkoškolaca od ekonomskog kapitala.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište u Zadru