Pregled bibliografske jedinice broj: 869613
Arterijski tlak i preostala bubrežna funkcija u pacijenata na kroničnoj hemodijalizi
Arterijski tlak i preostala bubrežna funkcija u pacijenata na kroničnoj hemodijalizi // Cardiologia Croatica / Ivanuša M, Čikeš M, Miličić D (ur.).
Poreč, Hrvatska, 2017. str. 73-73 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 869613 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Arterijski tlak i preostala bubrežna funkcija u pacijenata na kroničnoj hemodijalizi
(Blood pressure and residual renal function in patients undergoing hemodialysis)
Autori
Majurec, Iva ; Orlić, Lidija ; Jakopčić, Ivan ; Lukenda Žanko, Vesna ; Colić, Marina ; Josipović, Josipa ; Milić, Sandra ; Pavlović, Draško ; Mikolašević, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Cardiologia Croatica
/ Ivanuša M, Čikeš M, Miličić D - , 2017, 73-73
Skup
4. Hrvatski kongres o hipertenziji s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 30.03.2017. - 02.04.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
ostatna diureza, hemodijaliza, kardiotorakalni indeks, arterijska hipertenzija.
(esidual diuresis, hemodialysis, cardiothoracic index, arterial hypertension.)
Sažetak
Uvod: Prijašnje studije pokazale su da je preostala bubrežna funkcija važniji pokazatelj preživljenja, morbiditeta i kvalitete života pacijenata nego propisana, odnosno dobivena dijaliza. Cilj ove studije bio je istražiti koji klinički i laboratorijski parametri su povezani s preostalom diurezom. Pacijenti i metode: Analizirali smo 206 pacijenata (120 muških) na kroničnoj hemodijalizi (HD), srednje dobi 67, 8 ± 13, 2 godina. Prosječna duljina trajanja nadomjesne bubrežne terapije bila je 56, 6 ± 66, 4 mjeseci. Rezultati: Nismo utvrdili niti jednu značajnu povezanost između preostale diureze te dobi, spola i prisutnosti arterijske hipertenzije, odnosno koronarne bolesti srca. Unutar proučenih laboratorijskih testova samo su serumski kalij (r = -0, 143 ; p = 0, 05) i serumski kreatinin (r = 0, 181 ; p = 0, 01) pokazali značaju korelaciju s preostalom diurezom. Nadalje, duljina trajanja hemodijalize (r = -0, 339 ; p < 0, 0001), prisutnost šećerne bolesti (-0, 173 ; p = 0, 02), tjedni porast tjelesne mase između hemodijaliza (r = -0, 185 ; p = 0, 01) te hipotenzivne krize tijekom HD (r = -0, 188 ; p = 0, 009) pokazali su značajno negativnu korelaciju s preostalom bubrežnom funkcijom. S druge strane, kardiotorakalni indeks (r = 0, 217 ; p = 0, 01), uporaba diuretika (r = 0, 326 ; p < 0, 0001), dnevna doza diuretika (r = 0, 276 ; p = 0, 0001), uporaba ACE-I/ARB-ova (r = 0, 148 ; p = 0, 04), blokatora kalcijevih kanala (r = 0, 152 ; p = 0, 03), sistolički tlak prije (r = 0, 148 ; p = 0, 04) i nakon HD (r = 0, 263 ; p = 0, 0002), dijastolički tlak prije početka HD (r = 0, 149 ; p = 0, 04) te poslije (r = 0, 244 ; p = 0, 0007) pokazali su značajnu pozitivnu korelaciju s preostalom bubrežnom funkcijom. Zaključak: Upotreba diuretika, ACE-I/ARB-ova, blokatora kalcijevih kanala, tjedni porast tjelesne mase između hemodijaliza, sistolički i dijastolički tlak prije HD te posebno sistolički i dijastolički tlak poslije HD pokazali su značajnu povezanost s očuvanom bubrežnom funkcijom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Klinički bolnički centar Rijeka
Profili:
Josipa Josipović
(autor)
Ivana Mikolašević
(autor)
Lidija Orlić
(autor)
Draško Pavlović
(autor)
Sandra Milić
(autor)