Naslov
Metodološki pristup procjeni utjecaja rizičnih čimbenika na zanemarivanje i zlostavljanje osoba starije životne dobi u institucijama
(The methodological approach to assessing the impact of risk factors on the neglect and abuse of elderly people in institutions)

Autori
Neuberg, Marijana ; Kozina, Goran ; Meštrović, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Liječnički vjesnik 138:1-168, Suplement 2, 2. Hrvatski gerontološki i gerijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem, Knjiga sažetaka / Branimir, Anić - Zagreb : Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba - Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, 2016, 53-54

Skup
3. hrvatski gerontološki i gerijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 15.11.2016. - 17.11.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
rizični čimbenici, zanemarivanje i zlostavljanje, osobe starije životne dob
(risk factors, neglect and abuse, elderly)

Sažetak
U pojavnosti zanemarivanja i zlostavljanja osoba starije životne dobi u institucijama važnu ulogu imaju rizični čimbenici od strane osobe starije životne dobi, institucije te pružatelja skrbi. Rizični čimbenici od strane starije osobe su prisutnost psihičkih bolesti, invaliditet, ekonomska ovisnost, kognitivni nedostaci te nedostatak podrške ili posjete obitelji. Individualne i profesionalne osobine zdravstvenog djelatnika (s naglaskom na sindrom sagorijevanja) navode se kao jedan od glavnih uzroka pojavljivanja nasilja nad starijima u institucijama. Nasilnog zdravstvenog djelatnika karakteriziraju nisko obrazovanje, zloupotreba alkohola i droga, psihičke ili osobne poteškoće, problemi u odnosima s drugima, nezadovoljstvo na poslu, niske moralne vrijednosti, autoritativan pristup sklon kažnjavanju i nedostatak prakse. Nadalje, institucijsko zlostavljanje starijih osoba vezano je uz nedostatak socijalne sigurnosti i financijskih sredstava same institucije, a kao važan čimbenik se navode i razlike u javnim i privatnim institucijama te njihovoj lokaciji (grad/selo). Kako bi se utvrdila povezanost čimbenika rizika s pojavnosti zanemarivanja i zlostavljanja institucionaliziranih osoba starije životne dobi, planirani pristup jest korištenje induktivne metode, metode deskripcije te kvantitativne istraživačke metode. Anketa će predstavljati temeljnu tehniku prikupljanja podataka, uz prikupljanje podataka pomoću dva standardizirana anketna upitnika. Odgovarajućim koeficijentima korelacije planira se prikazati međuodnos stresa, sindroma sagorijevanja na radnom mjestu te zanemarivanja i zlostavljanja osoba starije dobi. Odgovarajućim X2 testovima prikazat će se povezanost zdravstvenih karakteristika osoba starije dobi s detektiranim zanemarivanjem i zlostavljanjem. Poznato je da medicinske sestre i osobe starije dobi smještene u institucijama različito doživljavaju samo zanemarivanje i zlostavljanje. Sindrom sagorijevanja ima važnu ulogu, stoga se očekuje da će pružatelji skrbi s nižim obrazovanjem i duljim radnim stažem biti skloniji zanemarivanju i zlostavljanju u institucijama, a osobe starije dobi s većim brojem kroničnih bolesti i bez podrške obitelji češće izložene zanemarivanju i zlostavljanju u institucijama. U metodološkom pristupu je potrebno odrediti rizične čimbenike i definirajuća obilježja za svaku vrstu zlostavljanja i zanemarivanja kako bi pružatelji skrbi u budućnosti znali što u njihovom radu graniči ili je zaista zanemarivanje/ zlostavljanje. Nadalje, kroz djelovanje socijalnog gerontologa i edukaciju je potrebno utjecati na čimbenika rizika kod svih skupina. Posebno je važno podizanje nivoa svijesti medicinskih sestara o profesionalnom pristupu osobi starije dobi bez obzira na njena psihofizička ograničenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA