Pregled bibliografske jedinice broj: 868838
Rehabilitacija bolesnika nakon prijeloma proksimalnog humerusa – praćenje funkcionalnog ishoda
Rehabilitacija bolesnika nakon prijeloma proksimalnog humerusa – praćenje funkcionalnog ishoda // Fizikalna i rehabilitacijska medicina, 28 (2016), 1-2; 132-143 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 868838 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rehabilitacija bolesnika nakon prijeloma proksimalnog humerusa – praćenje funkcionalnog ishoda
(Fractures of the proximal humerus – patient rehabilitation and functional outcome follow-up)
Autori
Nikolić, Tatjana ; Sajković, Dubravka ; Tajsić, Gordana ; Šečić, Ana
Izvornik
Fizikalna i rehabilitacijska medicina (1846-1867) 28
(2016), 1-2;
132-143
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
prijelomi proksimalnog humerusa ; rehabilitacija ; funkcionalni ishod ; onesposobljenje
(proximal humerus fracture ; rehabilitation ; functional outcome ; disability)
Sažetak
Prijelomi u području proksimalnog humerusa dešavaju se najčešće u starijoj dobi uz incidenciju koja je u porastu. Odluka o konzervativnom ili operativnom pristupu liječenju ove vrste prijeloma ovisi o odluci kirurga te predstavlja izazov zbog kontroverznih rezultata iz dostupne literature. Svi se slažu da je rana rehabilitacija nakon prijeloma proksimalnog humerusa neophodna. Iako nam oporavak opsega pokreta i snage daje korisne informacije o bolesnikovom napretku tijekom rehabilitacije, bolesnikova procjena nesposobnosti korištenja rukom daje dodatne informacije koje mogu biti značajnije za kliničku procjenu onesposobljenosti. Zbog toga su razvijeni različiti specifični uputnici. S obzirom na veliki priljev ovih bolesnika u našoj kliničkoj praksi željeli smo procijeniti funkcionalni ishod, onesposobljenost i preostalu razinu boli nakon završene rehabilitacije te nakon 1, 5 godinu po završetku iste. U periodu od 3 mjeseca uključili smo 60 bolesnika, od čega je 26 bolesnika liječeno konzervativno, a 34 operativno. Onesposobljenost smo procjenjivali korištenjem Quick DASH upitnika, a razinu boli koristeći se vizualno analognom skalom boli (VAS). U obje skupine naših bolesnika rezultati praćenja zabilježili su statistički značajnu razliku, u vidu manje onesposobljenosti te niže razine boli između rezultata inicijalnog i finalnog testiranja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
