Naslov
Poteškoće u dijagnosticiranju Alzheimerove demencije
(Difficulties in diagnosing Alzheimer's disease)

Autori
Gašparić, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Sažetci / - Požega, 2017, 5-5

Skup
1. regionalna konferencija o Alzheimerovoj demenciji

Mjesto i datum
Požega, Hrvatska, 31.03.2017. - 01.04.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Demencija ; dijagnoza ; laboratorij ; neuroradiologija
(dementia ; diagnosis ; laboratory ; neuroradiology)

Sažetak
Alzheimerova demencija je najčešći tip demencije u starijoj dobi, što ukazuje na njezin veliki medicinski i socio-ekonomski značaj. U svakodnevnom kliničkom radu dijagnostika demencija usmjerena je prvenstveno na utvrđivanje organskog uzroka demencija, a potom na određivanje kliničkih i neuropsihologijskih značajki. Potrebno je razlikovati Alzheimerovu demenciju od drugih tipova demencija, vaskularne, frontotemporalne i Lewy body demencije. Dementni sindrom se javlja kod nekih metaboličkih bolesti, trauma mozga, intrakranijskih ekspanzivnih procesa, infektivnih bolesti i toksičnih stanja. Klinička slika i početak bolesti određuju smjer i opseg dijagnostike u cilju diferenciranja pojedinih tipova demencija. Poteškoće u dijagnosticiraju demencija stvaraju ponekad nedovoljni anamnestički i heteroanamnestički podaci, dugo trajanje simptoma bolesti, pogrešno usmjeravanje ka psihijatrijskim dijagnozama, kao što je depresija i psihotična stanja. U diferenciraju dementnog sindroma primjenjuju se osnovne laboratorijske pretrage, neuroradiološka obrada, ispitivanje globalnog oštećenja kognitivnih funkcija pomoću testova i neuropsihologijska obrada. Radionukleidne metode kao PET i SPECT su korisne, ali se radi o vrlo skupim pretragama i ne mogu se uključiti u standardne procedure. U dijagnosticiranju Alzheimerove demencije koriste se biomarkeri beta amiloidoze i neuronalnog oštećenja. Nedostaci su što niti jedan biomarker nije visokospecifičan za pojedine demencije, a njihova primjena je ograničena na visokospecijalizirane kognitivne centre. Može se zaključiti da je u dijagnostici Alzheimerove demencije vodeća klinička slika bolesnika, kvalitetan intervju s članovima obitelji i prijateljima, dopunjena laboratorijskim, neuroradiološkim i psihologijskim ispitivanjima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA