Naslov
Uloga psihologa u dijagnostici Alzheimerove bolesti i psihološka podrška oboljelima i članovima njihovih obitelji
(The role of psychologist in Alzheimer's disease diagnosis and psychological support to patient and their family)

Autori
Krip, Marija ; Urh, Barica ; Živković, Magdalena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Sažetci / - Požega, 2017, 15-15

Skup
1. Regionalna konferencija o Alzheimerovoj demenciji

Mjesto i datum
Požega, Hrvatska, 31.03.2017. - 01.04.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Alzheimerova demencija ; klinički psiholog ; neuropsihologijska procjena ; kognitivno-bihevioralna terapija ; trening pune svjesnosti-mindfulness
(Alzheimer's dementia ; clinical psychologist ; neuropsychological assesment ; cognitive-behavioral therapy ; mindfulness)

Sažetak
Alzheimerova bolest je najčešći tip demencije koji susrećemo u kliničkoj praksi, a karakterizira je progresivnost i ireverzibilnost radi oštećenja živčanih stanica. Manifestira se kao poremećaj pamćenja, dezorijentacije u vremenu i prostoru, smanjivanje do potpunog gubitka radne aktivnosti, nemogućnost samostalnog življenja, što dovodi do potpune ovisnosti o stalnoj skrbi i njezi druge osobe. U kasnijim fazama može dovesti i do socijalne izoliranosti oboljelog, ponekad i njegove obitelji jer ponašanja oboljelog za društvo postaju neprihvatljiva. Značajnim se pokazala rana dijagnostika bolesti radi pružanja što kvalitetnije pomoći, programa liječenja i skrbi o oboljelima i njihovim obiteljima. Klinički psiholozi imaju značajnu ulogu u razlikovanju znakova normalnog starenja od znakova demencije, u ranoj dijagnostici i praćenju razvoja ove bolesti. Cilj neuropsihologijske procjene demencije je identifikacija progresivne deterioracije mentalnih funkcija, određivanje težine demencije i diferencijalna dijagnostika. Kako bi što duže bila očuvana kvaliteta života samog oboljelog i članova njihovih obitelji, značajna je uloga psihologa i u pružanju psihološke podrške. U drugom dijelu izlaganja autorice daju kraći prikaz mogućnosti primjene kognitivno- bihevioralne terapije (KBT) i treninga pune svjesnosti (mindfulness) u radu s oboljelima i članovima njihovih obitelji. KBT tretman potiče racionalan pristup novoj organizaciji života u kojem se identificiranje i razumijevnje problema odvija kroz spoznaju odnosa između misli, osjećaja i ponašanja, ovdje i sada, uz korištenje tehnika KBT-a. U mindfulness treningu suočavanje s vlastitim teškim emocijama tuge, gubitka, ljutnje, nemoći i dr. postižemo kroz trening pune svjesnosti korištenjem svjesnosti tijela i jačanjem samosuosjećanja, otpuštanjem očekivanja i „priča“ koje podržavaju tjeskobu i anksioznost. Prakticiranjem pune svjesnosti vlastitim naporom osnažujemo stanja sabranosti i mira u izazovnim i teškim životnim situacijama. Na kraju slijedi prikaz slučaja ženske osobe stare 70 godina s dijagnosticiranom Alzheimerovom demencijom kod koje su postupno počeli najprije problemi u pamćenju, nominalna afazija, dezorijentacija u vremenu i prostoru, sve do potpune besciljnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA