Naslov
Inhibitori jamičaste korozije čelika u lužnatom mediju
(Inhibitors of pitting corrosion of steel in alkaline media)

Autori
Jarak, Vedrana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Mjesto
Zagreb

Datum
05.03

Godina
2007

Stranica
72

Mentor
Martinez, Sanja

Ključne riječi
armatrurni čelik ; simulirana porna voda ; jamičasta korozija ; inhibitor
(reinforcing steel ; simulated pore solution ; pitting corrosion ; inhibitor)

Sažetak
Korozija armaturnog čelika uzrokovana prisutnošću kloridnih iona jedan je od glavnih uzroka gubitka funkcionalnosti betonskih konstrukcija izloženih maritimnim uvjetima.U takvim uvjetima primjena sintetskih inhibitora je ograničena zbog mogućih štetnih utjecaja na okoliš. Primjena malih biomolekula, kao bezopasnih po okoliš, relativno jeftinih i lako dostupnih inhibitora korozije od općeg je interesa. U ovom radu istraživano je inhibitorsko djelovanje devet karboksilnih kiselina, na koroziju armaturnog čelika u simuliranoj pornoj vodi betona. Svi spojevi pokazali su inhibitorsko djelovanje na reakciju redukcije kisika. Taj je proces snažno kataliziran na pasivnom željezu u kojem je reakcija O2 sa površinskim Fe2+ aktivnim mjestima ključni korak. Mehanizam inhibicije uključuje formiranje površinskih kompleksa koji imaju tendenciju stabilizacije željeza u Fe3+ stanju. Svi spojevi pokazali su inhibitorsko djelovanje na pojavu jamičaste korozije pomičući potencijal inicijacije jamice prema pozitivnijim vrijednostima. Najviši stupanj inhibicije dobiven je u prisutnosti askorbinske kiseline gdje je najviše izražen pomak potencijala inicijacije jamičaste korozije dok su struje katodne reakcije redukcije O2 značajno potisnute. Primjenom elektrokemijske impedancijske spektroskopije (EIS) istraženo je elektrokemijsko ponašanje granice faza čelik / simulirana porna voda, te su pritom određeni kapaciteti dvosloja i otpor prijelazu naboja sustava sa i bez prisutnosti inhibitora što je omogućilo izračunavanje djelotvornosti inhibitora. Opet je najviši stupanj efikasnosti pokazala je askorbinska kiselina (IE = 68, 34 %), dok su benzojeva (IE = 30, 33 %) i sorbinska kiselina (IE = 26, 57 %) tj. kiseline s jednom karboksilnom skupinom, također pokazale relativno dobru efikasnost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo

POVEZANOST RADA