Pregled bibliografske jedinice broj: 867319
Pitanje o prosvjetiteljstvu: Foucault i kritika modernosti
Pitanje o prosvjetiteljstvu: Foucault i kritika modernosti // Michel Foucault: Moć ideja / Davorin Čuti, Zvonimir Glavaš, Marijan Krivak, Luka Pejić (ur.)., 2017. str. 16-50
CROSBI ID: 867319 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pitanje o prosvjetiteljstvu: Foucault i kritika modernosti
(A QUESTION ON ENLIGHTENMENT: FOUCAULT AND THE CRITIQUE OF MODERNITY)
Autori
Žarko Paić
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo
Knjiga
Michel Foucault: Moć ideja
Urednik/ci
Davorin Čuti, Zvonimir Glavaš, Marijan Krivak, Luka Pejić
Grad
Osijek
Godina
2017
Raspon stranica
16-50
ISBN
9789533140940
Ključne riječi
Foucault ; prosvjetiteljstvo ; kritika modernosti ; Frankfurtska škola
(Foucault ; Enlightenment ; critique of modernity ; The Frankfurt School)
Sažetak
Tekst nastoji izložiti Foucaultovo razumijevanje prosvjetiteljstva i kritiku modernosti. Humanističke znanosti modernoga doba konstituiraju se, prema Foucaultu, kao veza moći i znanja. Svi pojmovi toga odnosa u njegovu djelu zadobivaju deskriptivno značenje i »normiraju« adašnjost kao dispozitiv rada, života i jezika kroz disciplinu, normalizaciju, biopolitiku. Ono što povezuje povijest (arheologiju znanja), znanje o događanju u aktualnosti (genealogiju moći) sa subjektom (hermeneutika sebstva) jest događaj slobode modernoga svijeta. Slobodu ne određuje ništa izvanjsko. Budući da je bez temelja, čitav projekt modernosti u znaku je ambivalencije. Napredak uma i slobode nije linearan. U procesu povijesnoga razvitka diskurzivne formacije znanja pokazuju se istodobno kroz nove institucije nadzora nad slobodom čovjeka. Naizgled, pesimizam čini ozračje analize i kritike modernosti. Osnovna je teza izlaganja da se između Foucaultove kritike prosvjetiteljstva i one u radovima Frankfurtske škole nalazi rascjep u pojmu uma. Subjekt koji se konstituira »odozgo« (racionalnost uma) i subjekt koji se konstituira »odozdo« (dispozitiv života) završavaju kao sloboda bez moći. Znanje u humanističkim znanostima postaje biopolitička roba na globalnom tržištu informacija, a znanje o granicama egzistencije subjekta u tehničkom svijetu postaje etika brige za sebe. Može li se još uopće na tragu Foucaulta govoriti o »modernom subjektu« ako je prosvjetiteljstvo samo fascinantna povijest sistematskoga ludila modernosti?
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Tekstilno-tehnološki fakultet, Zagreb