Pregled bibliografske jedinice broj: 867131
Nešpula (Eriobotyra japonica (Thunb.) Lindl) – vrijedna voćna vrsta neiskorištenog potencijala
Nešpula (Eriobotyra japonica (Thunb.) Lindl) – vrijedna voćna vrsta neiskorištenog potencijala // Zbornik sažetaka 12. znanstveno-stručnog savjetovanja hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem / Krunoslav Dugalić (ur.).
Zagreb: Hrvatska voćarska zajednica, 2017. str. 29-29 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 867131 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nešpula (Eriobotyra japonica (Thunb.) Lindl) – vrijedna voćna vrsta neiskorištenog potencijala
(Loquat (Eriobotrya japonica (Thunb.) Lindl) - a valuable fruit species of unused potential)
Autori
Marina Maretić, Martina Skendrović Babojelić, Ana Čehić
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Zbornik sažetaka 12. znanstveno-stručnog savjetovanja hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem
/ Krunoslav Dugalić - Zagreb : Hrvatska voćarska zajednica, 2017, 29-29
Skup
12. znanstveno-stručnog savjetovanja hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 02.03.2017. - 04.03.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
nešpula, uzgoj, plod, potencijal
(loquat, cultivation, fruit, potential)
Sažetak
Nešpula je suptropska voćna vrsta, podrijetlom je iz južnog dijela Kine, gdje se uzgaja više od 2000 godina. Komercijalno se počela uzgajati u 19. stoljeću, a danas se uzgaja u dvadesetak zemalja svijeta, uglavnom na području između 20° i 35° (45°) južne i sjeverne zemljopisne širine. Nema službenih statističkih podataka o uzgoju u svijetu, neka procjena je oko 550 000 tona godišnje. Kina je najveći svjetski proizvođač nešpule, a Španjolska najveći izvoznik plodova. Nešpula je adaptabilna na različite tipove tla, osjetljiva je na vjetar, dobro podnosi visoke temperature i sušu, ali i niske temperature (do -12 °C). Kod nas nema komercijalnog uzgoja ove vrste, uglavnom se nalazi u područjima priobalja i na otocima, gdje su blaže zime i to na okućnicama, kao pojedinačno zimzeleno stablo, prosječne visine 3-4 m, a može narasti i do 10-ak metara. Listovi su joj tamnozeleni, cvjetovi bijeli, a plodovi žute do narančaste boje. U plodu se prosječno nalaze 1-3 smeđe sjemenke. Cvate u jesen i ranu zimu, a plodovi dozrijevaju u kasno proljeće i rano ljeto. Plodovi su okruglog i ovalnog oblika, sočni, ukusni, osvježavajući, ali i nježni, mekani, te im je kratak život nakon berbe. Plod se može konzumirati u svježem stanju ili prerađivati, visoke je zdravstvene i nutritivne vrijednosti. Nešpula ima i značajnu krajobraznu i dekorativnu vrijednost. U RH nešpula trenutno nema značajno mjesto u uzgoju, dijelom zbog nepoznavanja ove vrste ali i slabe dostupnosti sadnog materijala jer se ne nalazi na Popisu sorti voćnih vrsta. Međutim vrlo je perspektivna vrsta jer njeni plodovi, koji među prvima dospijevaju u proljeće, mogu postići visoku cijenu, postati dio turističke ponude, te se možda iskoristiti na neke nove načine. Potrebno je provesti istraživanja postojećeg genofonda kako bi se na temelju konkretnih rezultata istraživanja mogao poticati uzgoj nešpule u našem priobalnom području.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)