ࡱ> "bjbj 4Y5   8@D\Z  !!!$n *=!!!!!= H΋===!   =!==Qqw 0U8}+5s60ksJ<JlwwbJc{ !!=!!!!!===!!!!!!!J!!!!!!!!! :PROVEDBA I EVALUACIJA PROGRAMA PREVENCIJA NASILJA U MLADENA KIM VEZAMA U LOKALNOJ SREDINI GRADA GOSPIA SA}ETAK U srednjim akolama u lokalnoj sredini grada Gospia od 2009. godine kontinuirano se provodi program Prevencije nasilja u mladena kim vezama. Voditelji programa su studenti Odjela za nastavni ke studije u Gospiu Sveu iliata u Zadru u okviru izbornih kolegija vezanih uz prevenciju nasilja. Cilj radionica je u enicima treih razreda srednje akole osvijestiti o ekivanja i prava u vezi, nau iti ih koja su nasilna ponaaanja u vezi, kako nenasilno rjeaavati sukobe, kako prijatelji mogu pomoi te gdje mogu zatra~iti pomo. Na in rada uklju uje interaktivne, suvremene metode i oblike rada. Program se provodi kroz etiri radionice u okviru redovne nastave s ciljem ope ili primarne prevencije. Na kraju provedbe programa u enici evaluiraju temu i na in rada, korisnost dobivenih materijala, kvalitetu rada voditelja te sve vezano uz provedbu radionica. Voditelji nakon svake radionice evaluiraju svoja iskustva i zapa~anja o provedenoj radionici. Rezultati evaluacije trogodianje provedbe programa pokazuju da u enici visoko procjenjuju korisnost, zanimljivost i upotrebljivost sadr~aja, na ina rada i materijala za radionice, dok voditelji radionica visoko procjenjuju zainteresiranost, suradljivost i kreativnost u enika, va~nost tema, provedbu i prikladnost aktivnosti. Analiza takoer pokazuje koje su se radionice, aktivnosti i metode rada najviae svidjele u enicima te koje su aktivnosti najbolje, a koje najloaije prihvaene u programu. Na temelju evaluacije programa isti se pokazuje kao vrlo u inkovit. Klju ne rije i: prevencija nasilja u mladena kim vezama, radionice, u enici, studenti, evaluacija programa. UVOD Program Prevencija nasilja u mladena kim vezama dugoro no je odr~iv program kreativnog anga~iranja postojeih resursa u zajednici u svrhu poveanja kvalitete ~ivota i zaatite mentalnog zdravlja mladih. Programom se ostvaruju ciljevi primarne ili ope prevencije. U razvojnom periodu adolescencije veina mladih ulazi u romanti ne veze i oblikuje novo iskustvo bliskog odnosa. Ovim ljubavnim odnosom mladi zadovoljavaju niz potreba: za pripadanjem, bliskoau, privr~enoau s osobom koja nije lan obitelji niti prijatelj, za izgradnjom osobnog i posebno rodnog identiteta, zbog usvajanja obrazaca komuniciranja svojih specifi nih potreba i postavljanja granica, itd. (Ajdukovi, 2012.: 183). Romanti ni odnosi su dugotrajnije dobrovoljne interakcije koje takvima prepoznaju oba partnera, a obilje~ava ih intenzivno izra~avanje emocija, fizi ka i seksualna privla nost (Collins, 2003.). U adolescenciji romanti ni odnosi su razvojno primjereni i o ekivani, a porastom dobi raste proporcija mladih koji imaju takvo iskustvo. Meu hrvatskim srednjoakolcima veina sedamnaestogodianjaka navodi da su u prethodnih aest mjeseci imali iskustvo romanti ne veze (Ajdukovi, Lw i Suaac, 2011.). Adolescentske veze karakteriziraju sna~ni osjeaji, impulzivne reakcije i esti sukobi. S jedne strane, mladi u ovoj dobi ~ele postii svoju vlastitu nezavisnost, dok s druge strane, ~ele postii intimnost u romanti nom odnosu. Zbog toga balansiraju izmeu intimnosti i nezavisnosti, vjeato ili nevjeato rjeaavaju svoje razli itosti, stvaraju potencijal za meusobno upoznavanje i poveanje bliskosti ili za agresiju i nasilna ponaaanja (Ajdukovi, 2012.). Prema ovom autoru, pojava partnerskog nasilja svojevrsni je paradoks jer je ovaj odnos dobrovoljan, a svaki oblik nasilja negira tu dobrovoljnost i opasno ugro~ava vezu. Brojni su razlozi zbog ega takva veza traje usprkos nasilju: sna~na emocionalna vezanost uz partnera, nedovoljno samopouzdanje i samopoatovanje, umanjivanje ozbiljnosti nasilnih inova, preuzimanje odgovornosti na sebe za partnerovo nasilno ponaaanje, relativiziranje nasilja (da je tako i u drugim vezama), uvjerenje da e se nasilnom partneru pomoi ukoliko se ustraje u vezi, strah od posljedica naro ito ako se o nasilju sazna u javnosti, uvjerenje da se niata ne mo~e promijeniti, strah za svoju egzistenciju, bojazan da slu~be nee pru~iti u inkovitu zaatitu ~rtvi nasilja i sl. Istra~ivanja u svijetu i u Hrvatskoj pokazuju da je nasilje u adolescentskim vezama vrlo raaireno. Prema Ajdukovi i sur. (2011.), izmeu 60% i 80% mladih u Hrvatskoj u dobi od oko sedamnaest godina izjavljuje da je do~ivjelo, a od 40% do 90% priznaje da je po inilo neki oblik nasilja u vezi. Ono ato je iznenaujue je da veina adolescenata nasilnu vezu opisuje kao dobru ili ak vrlo dobru te ostaje i dalje u toj vezi bez obzira na viktimizaciju. Nasilna ponaaanja u adolescentskim vezama mo~emo definirati u skladu s definicijom Svjetske zdravstvene organizacije prema kojoj je nasilje namjerna upotreba fizi ke sile ili moi, prijetnjom ili ponaaanjem koje dovodi ili ima veliku vjerojatnost da dovede do ozljede, smrti, psiholoake atete, deprivacije ili nerazvijenosti (Krug i sur., 2002.). Nasilje u mladena kim vezama manifestira se u tri pojavna oblika: psihi kom, fizi kom i seksualnom. Psihi ki oblik nasilja je najzastupljeniji oblik te se procjenjuje da je viae od 90% mladih u vezi barem jednom do~ivjelo neki od oblika psihi kog nasilja (Ajdukovi i Ru evi, 2009.). Naj eae se javlja kao verbalna agresija (uklju ujui: prijetnje, vrijeanje, ismijavanje i poni~avanje, kontroliranje partnera, ucjenjivanje i manipuliranje). esto se ne prepoznaje pa se umanjuju njegove posljedice iako one mogu biti vrlo atetne. Naj eai imbenici rizika za pojavu fizi kog nasilja su ljubomora i kontrolirajue ponaaanje (Ajdukovi i Ru evi, 2009.). Takvi obrasci ponaaanja (npr. pljuskanje, grubo guranje, bacanje predmeta na partnera/partnericu, upanje kose i ugrizi) s vremenom se poja avaju, ponavljaju se u sljedeim vezama i u braku. U adolescentskim vezama fizi kog nasilja prisutno je manje od psihi kog iako je i prevalencija fizi kog nasilja izrazito visoka. Seksualno nasilje je najmanje raairen oblik nasilja u vezama mladih, kree se izmeu 2,7 i 14,8%. Podrazumijeva ne~eljena i neugodna ponaaanja seksualne prirode. U razdoblju od srednje do kasne adolescencije viae je seksualnog nasilja jer su mladi s jedne strane nesigurni, nedostaje im iskustva za prepoznavanje rizi nih situacija, joa uvijek ne znaju postaviti vlastite granice, dok s druge strane imaju izrazitu potrebu za pripadanjem. Djevojke znatno viae iskazuju seksualnu viktimizaciju u vezi od mladia (Sherer, 2009.). Nasilje u bliskoj vezi podrazumijeva jednokratni nasilni dogaaj, ali i obrazac ponaaanja koji potvruje da se radi o nasilnom odnosu. Meu mladima je naj eae uzajamno nasilje u vezi (Straus, 2004.). Mlada osoba naj eae ostaje u vezi koja je nasilna jer s jedne strane nedovoljno poznaje svoja prava u vezi te ima nisku sposobnost odr~avanja osobnih granica, dok s druge strane ima jake osjeaje zaljubljenosti. Nasilje u bliskim vezama mladih je oko tri puta eae od nasilja u bra nim vezama. Iskustvo fizi kog zlostavljanja u mladena koj vezi sna~an je prediktor kasnijeg nasilja u obitelji pa se prevencijom nasilja u mladena kim vezama mo~e utjecati na smanjivanje nasilja u obitelji i bra nim odnosima u razdoblju odrasle dobi. Nasilje u bliskim vezama mladih eae je kod djevojaka i mladia koji imaju viae romanti nih veza i slabiji akolski uspjeh (Ajdukovi, 2012.). Na temelju pregleda meunarodnih istra~ivanja Ajdukovi i Ru evi (2009.) izdvojile su tri skupine imbenika koji pridonose riziku za do~ivljavanje i injenje nasilja u mladena kim vezama: (1) individualni (npr. nisko samopouzdanje i samopoatovanje, preokupirana privr~enost ljubavnom partneru, potreba za dokazivanjem u vezi), (2) interpersonalni (slabe komunikacijske vjeatine, teakoe izra~avanja osjeaja, slabe vjeatine rjeaavanja sukoba) i (3) imbenici rizika na razini zajednice, odnosno druatva (pozitivan odnos vranjaka prema nasilju, medijske poruke prihvatljivosti nasilja, koli ina nasilja u druatvu). Istra~ivanja pojavnosti nasilja u bliskim vezama mladih u svijetu i u Hrvatskoj su vrlo sukladna. Primjerice, Penik (1990.) je naala da oko 90% studenata u njenom uzorku izvjeatava o osobnoj ili partnerovoj verbalnoj agresiji, a otprilike treina o fizi kom nasilju u situacijama sukoba. Rezultati istra~ivanja Ajdukovi i sur. (2011.) na sedamnaestogodianjacima pokazuju da je od onih koji su u posljednjih aest mjeseci bili u romanti noj vezi njih 86,4% do~ivjelo nasilje jednom ili dva puta, 86,2% do~ivjelo neki oblik psihi kog nasilja, 37,2% neki oblik fizi kog nasilja, a 26,6% seksualnog nasilja. Zbog toga se u Hrvatskoj javila potreba za razvojem i provedbom proaktivnog preventivnog programa. Istra~ivanja sustavno pokazuju (Penik, 1994.; Cesar i sur., 2004.; Ajdukovi i Ru evi, 2009.) da adolescenti koji imaju neto nija uvjerenja o kvalitetnoj vezi te koji slabije prepoznaju ato je sve nasilno ponaaanje u veoj mjeri ine i do~ivljavaju nasilje u vezi. Naj eai prediktor injenja nasilja u vezi je iskustvo viktimizacije u vezi. Mladi koji opravdavaju nasilje ili racionaliziraju nasilno ponaaanje kao prikladan na in rjeaavanja problema eae se nasilno ponaaaju. Nasilno ponaaanje osim fizi kih ozljeda ostavlja psihi ke i emocionalne posljedice. Zbog injenice da se obrasci ponaaanja nau eni u mladena kim vezama mogu prenositi i na kasnije veze u odrasloj dobi, va~no ih je na vrijeme prevenirati (Ajdukovi i Ru evi, 2009.). Preventivni program Prevencija nasilja u mladena kim vezama polazi od rezultata istra~ivanja u ovom podru ju (tako se detektiraju podru ja na koja treba usmjeriti posebnu pozornost), provodi se u akolama jer tako dose~e veliki broj mladih ljudi, provodi se u okviru redovnog akolskog programa (zna i, dose~e sve u enike pa tako i mlade u riziku), uglavnom se usmjerava na promjenu stavova i poveanje znanja u enika u vezi nasilja u vezama i upoznavanja njegovih posljedica, kroz ato se o ekuje da e program dovesti i do pozitivnih promjena u ponaaanju. Cilj je ovog trajnog programa proaktivne prevencije razviti samoodr~ivi sustav suzbijanja nasilja u mladena kim vezama za velik broj u enika srednjih akola diljem Hrvatske uz niske troakove. (Ajdukovi, 2012.: 191). Program se uklapa i u Nacionalnu strategiju protiv nasilja u obitelji Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2008.-2010. godine. Ciljna populacija su u enici treih razreda srednjih akola u Republici Hrvatskoj, a program je trajnog karaktera  vrlo ekonomi an i samoodr~iv na na in da ga provode studenti pomaga kih i pedagoakih struka koji obu eni u okviru visokoakolske nastave odlaze u srednje akole gdje provode radionice s u enicima. Nositelj programa je Druatvo za psiholoaku pomo (DPP) u suradnji s Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu. Sudjelovanjem u enika u radionicama posti~u se sljedei ciljevi programa: (1) razjasniti uvjerenja o dobroj i sigurnoj vezi; (2) poveati poznavanje svojih prava u vezi; (3) podii razinu prepoznavanja nasilja u mladena kim vezama; (4) unaprijediti prepoznavanje osobne izlo~enosti i svojeg nasilnog ponaaanja u vezi; (5) osvijestiti svoju spremnost na prekidanje nasilnih obrazaca u vezi i (6) poveati spremnost na tra~enje i pru~anje pomoi u slu aju nasilja u vezi (Ajdukovi i sur., 2011.). U enici sudjeluju u etiri radionice, svaka u trajanju jedan akolski sat. Nakon provedenih radionica u enici individualno evaluiraju cijeli program dok studenti voditelji u paru evaluiraju svaku provedenu radionicu. Nakon provedbe pilot programa ak. god. 2009./2010. u enici su evaluirali cijeli program. Rezultati pokazuju da u enici vrlo dobrim ocjenjuju korisnost sadr~aja (4,1 na skali od 1 do 5), provedbu radionica (3,9), pisane materijale (3,8) te bi velikom veinom sudjelovanje na radionicama preporu ili svojim prijateljima (4) (Ajdukovi, 2012.). `est mjeseci nakon provedbe radionica u pilot programu u enici intervencijskih razrednih odjela iskazali su da ine i do~ivljavaju manje nasilnih ponaaanja u odnosu na razredne odjele u kojima radionice nisu provedene. Jednu od prvih evaluacija preventivnih programa spominju Hickman i sur. (2004., prema Ajdukovi, 2012. ) koju je 1998. provela Jones u Minnesoti. Program je trajao pet akolskih sati, a provodili su ga nastavnici u ni~im razredima srednje akole. U odnosu na kontrolnu skupinu u akolskim razredima u kojima je program proveden poveani su rezultati znanja o nasilju u vezama mladih, ali se stavovi nisu promijenili. Promjene su kod djevojaka bile neato vee nego kod mladia, pa i u pogledu stavova. Vjerojatno najpoznatija evaluacija je ona ameri kog Safe Dates programa (Foshee i sur., 2000., prema Ajdukovi, 2012.) koja je obuhvatila 955 u enika u intervencijskim razredima i 1 010 u enika u kontrolnim razredima u 14 akola. Intervencijski program uklju ivao je niz aktivnosti koje su se odvijale u zajednici i u akoli (10 sati nastave, natjecanje u izradi plakata i izradu akolske predstave). Mjesec dana nakon programa utvrene su zna ajne razlike u odnosu na kontrolnu skupinu u smislu manjeg po injenja psihi kog i spolnog nasilja te nezna ajnog smanjenja fizi kog nasilja. Nakon godine dana i dalje su bili vidljivi pozitivni u inci programa na varijable znanja i stavova, ali ne i ponaaanja. U sljedeem poglavlju ukratko e se opisati provedba programa u lokalnoj sredini grada Gospia, a potom e se prikazati rezultati evaluacije programa na temelju njegove trogodianje provedbe. Motivacija autoricama ovoga rada za evaluaciju programa je injenica o oskudnosti iskustava evaluacije ovog (i sli nih) programa koji ciljaju na smanjenje vjerojatnosti po injenja i do~ivljavanja nasilja u bliskim odnosima. PROVEDBA PROGRAMA U dvije srednje akole u gradu Gospiu  Gimnaziji i Strukovnoj akoli ovaj se program provodi od akolske godine 2009./2010. do danas. Gimnazija Gospi je opa gimnazija, a Strukovna akola u Gospiu je najvea akola po broju u enika u Li ko-senjskoj ~upaniji te organizira obrazovanje u pet obrazovnih smjerova: 1. Promet i logistika; 2. Ekonomija, trgovina i poslovna administracija; 3. Elektrotehnika i ra unalstvo; 4. Turizam i ugostiteljstvo; 5. Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija. Gospi je jedan od 34 grada iz svih ~upanija u Republici Hrvatskoj u kojima se program provodi (Ajdukovi, 2012.). U program su uklju ena dva stru na suradnika (pedagoga) iz ovih akola te nastavnica Odjela za nastavni ke studije Sveu iliata u Zadru koja studente priprema za provoenje radionica u okviru nekoliko izbornih kolegija vezanih za prevenciju nasilja. `kolske godine 2009./2010. program se provodio kao pilot program samo s u enicima gimnazije, a provodile su ga pedagoginja gimnazije i nastavnica odjela u Gospiu. Od akolske godine 2010./2011. do danas radionice provode studenti Odjela za nastavni ke studije u Gospiu koji se za to pripremaju uz pomo svoje nastavnice prema Priru niku za voditelje programa (Ajdukovi i sur., 2011.). Nakon svake provedene radionice u akoli studenti evaluiraju vlastito voenje, ponaaanje u enika i postizanje cilja radionice, a nakon provedenog programa u enici evaluiraju sve etiri radionice. Iz iskustva autorica ovoga lanka, dosadaanje u eni ke evaluacije programa pokazuju da su u enici izuzetno zadovoljni temama te na inom i oblicima rada u radionicama. Na in rada je interaktivan s uporabom suvremenih nastavnih oblika i sredstava rada. Voditeljske evaluacije takoer pokazuju izuzetno zadovoljstvo i korisnost radionica. Prije same provedbe radionica u enike se upoznaje s temom, na inom rada i pravilima rada u radionicama. Pravila se u obliku plakata stavljaju na vidno mjesto u razredu u svakoj radionici. Radionice se odvijaju tijekom redovne nastave, naj eae na satima razrednih odjeljenja, svaki akolski sat jedna radionica ili blok sat dvije radionice. Program od etiri radionice mo~e se realizirati tijekom mjesec dana. Svaka radionica sastoji se od tri dijela: uvodnog, sredianjeg i zavranog. U prvoj radionici u enike se kratko podsjeti na pravila rada u radionicama, kroz nekoliko aktivnosti ih se navodi na preispitivanje vlastitih uvjerenja i stavova o odnosima u vezama, po~eljnih i nepo~eljnih ponaaanja te njihovih prava u vezi. U drugoj radionici u enici raspravljaju o svojim uvjerenjima o nasilju u vezama, potom itaju tri razli ite pri e u kojima trebaju prepoznati vrstu, uzroke i posljedice nasilja. Cilj ove radionice je preispitivanje vlastitih stavova o nasilju u vezi, shvaanje ato je nasilje, u enje koja su obilje~ja nasilja, prepoznavanje nasilnih ponaaanja te prepoznavanje uzroka i posljedica nasilnih ponaaanja u vezi. U treoj radionici u enici kroz nekoliko aktivnosti u e nenasilno rjeaavati sukobe, jasno izraziti svoje ~elje i sluaati potrebe partnera/ice, osvjeatavaju va~nost komunikacije, postavljanja i poativanja granica. etvrta radionica ima za cilj osvijestiti u enicima ato mogu u initi u slu aju nasilja u vezi, razviti odgovornost za pru~anje pomoi prijatelju/ici u nasilnoj vezi, razviti empatiju za ~rtvu i po initelja nasilja te ih uputiti na mogunosti pru~anja pomoi u slu aju nasilja u vezi. METODE EVALUACIJE PROGRAMA U svrhu evaluacije autori programa izradili su evaluacijske instrumente posebno za u enike, posebno za voditelje koji su dio Priru nika za provedbu programa (Ajdukovi i sur., 2011.). U enici takoer u zasebnom upitniku evaluiraju temu i na in rada, korisnost dobivenih materijala, kvalitetu rada voditelja radionica te sve vezano uz provedbu radionica. U enici su evaluirali radionice nakon njihove provedbe. Voditelji u paru nakon svake radionice evaluiraju svoja zajedni ka iskustva i zapa~anja o provedenoj radionici ato se izra~ava rezultatom prosjeka njihovih odgovora. Odgovori u upitnicima su u formi Likertovog tipa od 1 (uope ne/slabo) do 5 (potpuno). Primjena upitnika po razredima bila je u vrijeme redovne nastave. Tri su temeljne svrhe evaluacije nekog programa: (1) poboljaanje, (2) utvrivanje isplativosti ili u inkovitosti i (3) poveanje znanja o programu (Chelimsky, 1977., prema Rossi, Lipsey i Freeman, 2004.). Naj eai oblik evaluacije programa je onaj nakon zavraetka programa (Mejovaek, 2008.), ato je i ovdje slu aj. Nakon ato je program zavraen u akademskim/akolskim godinama 2010./2011., 2011./2012. i 2012./2013. rezultati evaluacije posebno za u enike, posebno za voditelje prikupljeni su te je napravljena obrada podataka. U dijelu prikaza rezultata posebno e biti prikazani rezultati u eni kih evaluacija programa, a posebno voditeljskih evaluacija programa za Gimnaziju i Strukovnu akolu iz Gospia. Ukupan broj sudionika evaluacije je bio 291 u enik treih razreda srednje akole prosje ne dobi 17 godina (178 u enika ope gimnazije i 113 u enika strukovne akole razli itih smjerova) i 38 voditelja (19 parova). Uz osnovne kvantitativne, deskriptivne i inferencijalne statisti ke rezultate evaluacije za u enike i voditelje programa, napravljena je i analiza odgovora u enika i voditelja programa na otvorena pitanja. Prema Pattonu (2002.), kvantitativno istra~ivanje usmjereno je na evaluaciju u inaka programa, a kvalitativno na koncipiranje programa i na in njegova izvoenja. Kvantitativno istra~ivanje je viae usmjereno na sumativnu evaluaciju (kada treba odlu iti o tome hoe li se program dalje nastaviti ili ga treba ukinuti), a kvalitativno istra~ivanje na formativnu evaluaciju kada je cilj razvijanje programa. Podaci kvalitativne prirode va~na su dopuna kvantitativnim podacima. Evaluacija postignutih rezultata ovog programa u injena je primjenom neeksperimentalnog pristupa (prikupljanje podataka o rezultatima programa samo sa skupinama na kojima je program primijenjen). Testiranje je napravljeno nakon provedbe programa ime se dolazi do informacija o tome jesu li ili nisu postignuti zadovoljavajui rezultati u odnosu na o ekivanje i odreene standarde postignua (Mejovaek, 2008.). REZULTATI Rezultati u eni kih evaluacija programa  kvantitativna analiza Tablica 1. Rezultati u eni kih evaluacija radionica (N=291) GIMNA- ZIJA (N=178)STRUKOVNA KOLA (N=113)Koliko ti je sudjelovanje na radionicama pomoglo da:M (SD) M (SD)t-testCohenov d-indeks1. Uvidi koje osobine ima dobra veza 4,11 (0,87) 4,48 (0,68) -4,11**-0,482. Prepozna nasilna ponaanja u vezi kojima si izlo~en/izlo~ena 4,21 (0,95)  4,40 (0,91) -1,72-0,203. Prepoznaa nasilna ponaaanja koja sam/sama inia 4,01 (1,14)  4,26 (0,87) -2,27*-0,274. Upoznaa svoja prava u vezi 4,41 (0,92) 4,45 (0,90) -0,40-0,04 5. Ne pristanea na ponaaanja koja ti ne odgovaraju ili te ugro~avaju  4,36 (0,89)  4,45 (0,84) -0,90-0,10 6. Mo~ea djevojci/mladiu jasno rei koja ponaaanja te plaae ili brinu  4,26 (0,87)  4,53 (0,99) -2,45*-0,617. Budea spremna/spreman potra~iti od nekoga pomo ako mislia da si izlo~ena/izlo~en zlostavljanju u vezi  4,08 (1,13)  4,40 (0,88) -2,90**-0,32Koliko su ti radionice bile: 8. Zanimljive 4,30 (0,83) 4,60 (0,58) -3,75**-0,409. Korisne 4,16 (0,97) 3,86 (0,89) 2,72**0,3210. Naporne 2,06 (1,15) 2,81 (1,07) -5,76**-0,6811. Upotrebljive za svakodnevni ~ivot 3,99 (1,04) 4,34 (0,83) -3,18**-0,3712. Ve poznatog sadr~aja 3,91 (1,04) 2,98 (1,36) 6,64**0,7813. Dosadne 1,80 (0,98) 2,84 (1,01) -8,66**-1,05Koliko su pisani materijali koji su koriateni na radionicama bili: 14. Zanimljivi 4,09 (0,96) 4,40 (0,78) -3,10**-0,3615. Korisni 4,14 (0,99) 4,56 (0,73) -4,20**-0,4916. S novim sadr~ajem 3,57 (1,22) 3,79 (1,09)  -1,69-0,1917. Upotrebljivi za svakodnevni ~ivot 4,05 (1,05) 4,35 (0,85) -2,72**-0,3218. S previae informacija 2,32 (1,14)3,20 (1,17) 6,76**-0,7619. Bi li sudjelovanje u ovim radionicama preporu ila/preporu io svojim prijateljima ? 4,24 (1,01)  4,57 (0,60) -3,66**-0,4120. Kakva je bila atmosfera na radionicama?4,31 (0,89) 4,15 (0,64)  1,770,2121. Kako si se osjeala/osjeao na radionicama?4,34 (0,85) 4,59 (0,73) -2,77**-0,32p**<0,01; p*<0,05 U enici nakon sudjelovanja u radionicama vrlo dobro uviaju koje osobine ima dobra veza, statisti ki zna ajno bolje u enici strukovne akole u odnosu na u enike gimnazije (t=4,11; p<0,01). Takoer, vrlo dobro prepoznaju nasilna ponaaanja u vezi kojima bi mogli biti izlo~eni te nema statisti ki zna ajne razlike meu u enicima iz ove dvije vrste akola (t=1,72; p>0,01). U enici vrlo dobro prepoznaju i nasilna ponaaanja koja sami ine i to u enici strukovne akole statisti ki zna ajno viae od u enika gimnazije (t=2,27; p<0,05). Vrlo dobro poznaju i svoja prava u vezi nakon sudjelovanja u radionicama te nema statisti ki zna ajne razlike meu u enicima iz ove dvije vrste akola (t=0,40; p>0,01). Nakon sudjelovanja u radionicama u enici obje vrste akola pokazuju vrlo visok rezultat nepristajanja na ponaaanja koja im ne odgovaraju ili ih ugro~avaju te nema statisti ki zna ajne razlike meu u enicima ove dvije vrste akola (t=0,90; p>0,01). U enici svojoj djevojci/mladiu mogu vrlo jasno rei koja ih ponaaanja plaae ili brinu te meu u enicima ove dvije vrste akola postoji statisti ki zna ajna razlika u korist u enika strukovne akole (t=2,45; p<0,05). U enici su nakon sudjelovanja u radionicama vrlo visoko spremni potra~iti pomo od nekoga ako misle da su izlo~eni zlostavljanju u vezi te je razlika meu u enicima statisti ki zna ajna u korist u enika strukovne akole (t=2,90; p<0,01). U enicima obje vrste akola radionice su izrazito ili vrlo zanimljive, s tim da su u enicima strukovne akole one statisti ki zna ajno zanimljivije u odnosu na u enike gimnazije (t=3,75; p<0,01). U enici obje vrste akola radionice procjenjuju vrlo korisnima, s tim da ih u enici gimnazije procjenjuju statisti ki zna ajno korisnijima (t=2,72; p<0,01). U enicima obje vrste akola radionice su bile samo djelomi no naporne, s tim da su u enicima strukovne akole radionice bile statisti ki zna ajno napornije (t=5,76; p<0,01). Takoer, u enici obje vrste akola radionice procjenjuju jako upotrebljivima za svakodnevni ~ivot, s tim da su u enicima strukovne akole one statisti ki zna ajno upotrebljivije (t=3,18; p<0,01). U enici obje vrste akola procjenjuju prosje nim poznatost sadr~aja radionica, s tim da su u enicima gimnazije one statisti ki zna ajno poznatijeg sadr~aja u odnosu na u enike strukovne akole (t=6,64; p<0,01). U enici obje vrste akola radionice procjenjuju samo kao djelomi no dosadne, s tim da su u enicima strukovne akole one statisti ki zna ajno dosadnije u odnosu na u enike gimnazije (t=8,66; p<0,01). U enicima obje vrste akola pisani materijali koriateni u radionicama su vrlo zanimljivi, s tim da su u enicima strukovne akole oni statisti ki zna ajno zanimljiviji (t= 3.,10; p<0,01). Takoer, u enici obje vrste akola pisane materijale procjenjuju jako korisnima, s tim da ih u enici gimnazije procjenjuju statisti ki zna ajno korisnijima (t=4,20; p<0,01). Materijali su im s dosta novog sadr~aja, s tim da razlike meu u enicima ove dvije vrste akola nisu statisti ki zna ajne (t=1,69; p>0,01). U enici obje vrste akola materijale smatraju vrlo upotrebljivima za svakodnevni ~ivot, s tim da su u enicima strukovne akole oni statisti ki zna ajno upotrebljiviji (t=2,72; p<0,01). Takoer, smatraju da materijali nemaju previae informacija, s tim da su u enicima strukovne akole materijali statisti ki zna ajno s viae informacija (t=6,76; p<0,01). Svi u enici sudjelovanje >@   6 > B N R r  * żwwmmh-6hW56h-6hc556h-6hr56h-6h5^56h-6hwj56h-6h>56h-6h-56h-65CJaJh>5CJaJh75CJaJh7#5CJaJh7#h-6h N5CJ aJ h-6h75CJ aJ h-6hI5CJ aJ &+NAtQrrr $dha$gd-6$dh`a$gd-6$d`a$gd-6dgd-6dhgd-6$d`a$gd-6 $`a$gd-6$a$gd-6 * , f ( D r v $>RVJNPz.2JLhvbl.2ذΦ⦒h-6hHzy56h-6h 256h-6ha9s56h-6hwj56h-6h5^56h-6hq56h-6hr56h-6h-56h-6h>56h-6hW56h-6hS56924^x2HVZjn >Rν|xtmthxaZ h7haj h7hA hA6 h-6hAh-6hAh-65CJaJhM5CJaJhbhFl5CJaJhHzyh>hRh5^h- h>h>h-6h>5 h-6h* h-6h* 56h-6h-56h-6hq56h-6hS56h-6hHzy56h-6hr56 R|&Vbpr :>t  8 > N ""$龷Ŝhf~7hT|h: hShxhShxh/hx6h/hq6 h7hq h7h7 h7hxhqhajh2h7 h2hAjh2h20J!UhAhuqh/huq6 h7huq2$$6%J%%2)j*n*~**6+F++++J,X,h,l,,,,,,~...../0/V/t////000P1R1&22 3@33333344444 554565555ȼȴİȰȬȴ𨬤hy.h/hzhhd"h`h5EhwS6hghHhT|hwS h7h8 h7hT| h&h8 h&hHhdhahSh8 h:hP=5555N6p667777777777*8,8<8n888888H9P999n:;;;;<===>>??@.@"ACBCCCDDDDD̼ĸشذരh@hlh``hdhwz h:hZhd"h zhn?h5Ehzh*yh$hZh/h1h5Eh6hh2CDDDDEFFFFFFFFFFFFFF`HKK\LLLLLZOP PP"PPPQQQ4Q6QnQrQtQQQQRSSSS*UԾۛ h[th4h[thtC;6hdhl h[thNa h[th+} h[thtC; h[thsV h[thx4 h[th``hs h[thWh$ h[thE h[thlh[t hYh;/ h[thZh@h``hf~72*U4U:UPUUUUUFWHWJWpWrW|WWWX:XkkkktnܼμühIh[t6 hIh$D, hIh[th "1 h[thch8 h[th$D,h$D, h[thp8 h[thgJ h[thuq h[thw h[thGh$ h[th_hWs@sJsPsvszsssssssss,t0tt@tbttttttu"uvvvúh}h?Y?h9h6Mhm<h (thY~hgJhh2_ h 4h2_hIh "15CJaJhc55CJaJhFl5CJaJh*5CJaJ h[thW h[th[th;/h[tB*ph hIh$D, hIh[th$D,2rrP zz $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6 $]a$gd-6$dh]a$gdu $r]ra$gd-6$dh`a$gd "1 $dha$gd-6$a$gd-6$dh[$\$`a$gd-6 $dha$gd "1vvvw w&w6wDwFwjwrwxwwwwwwwwwwxxxxyZy^y`ybylynytyzyyyyyyyyyzzzz0zBjvzƺƺƮ|hilha. h 4hV1hV1h&Zh'h0 h 4h0hbhi|5CJaJhbhc55CJaJhbhFl5CJaJhFl5CJaJh n h 4hDhY~h0Thb/hm]hoh/ h 4h0T h 4hY~/ŽĎ @B"Nސ.D <”ΔД,^(* —җԗ֗(XjpձՉ h(h h(hp h(hp h(h&Z h(h0h 2hLPhYhU,h "1h6hIh *hkQhilhLh$hmhEghD h 4h0hV1h&Z h&Zh&Zh2h063ؘ̘$&D`,.0:NPbdhn~XZpfh|Н¾پپٶծժծѦh~h 6h6h hh{GhYdhphZLh5hQh~hYhVh *hm hmhmhU,hph7 h(h7 h(h( h(h&Z h(hp h(h06dpv,*,ĢƢ0BDFVXȣڣĹytleaZ hUBh=h= hUBh0<hdh0<5 h 5h h 5tHh h 5CJaJh h{G5CJaJh{G5CJaJh5C5CJaJh hFl5CJaJhFl5CJaJtHh>*K5CJaJtHh#9h+^ehh4Mdh6hQh5Ch *h~h h~h 6#ڣܣޣ)123ghopw}~ĹĭĹЩ{{{teVJh6B*CJaJphh bhGvB*CJaJphhbhGvB*CJaJph h",hGvh",hGv5h",hGv5B*phh",hGvB*phh",hGv5B*\phh{hbhYd5CJaJh",h{CJaJhbh{5CJaJh{5CJaJ hYdh0< hYdh9!@ hYdh= hUBh0< hUBh=h=")123=kd$$Ifl8\I E! F t03"44 lBaytKUJ$dh$Ifa$gd-6 $$Ifa$gd-63hopw~$$1$7$8$H$Ifa$gd-6$$1$7$8$H$Ifa$gd-6äĤE3'' $$Ifa$gd-6$$1$7$8$H$Ifa$gd-6kd$$Ifl:rI E!F FFF t03"44 lBaytKUJ¤äĤŤƤȤˤ̤ϤѤӤԤؤ٤ۤܤߤ<>@BFLNTZ\^`djlr|~ئڦ $ºº¶h8CB*CJaJphhBeB*CJaJphhVB*CJaJphhGvhBeCJaJh bhGvCJaJhgqwhGvCJaJh6B*CJaJphhGvB*CJaJphh bhGvB*CJaJph9ĤФѤ٤ߤ9kd$$Ifl$rI E!F GFF t03"44 lBaytKUJ $$Ifa$gd-6<>VXZ\tvx $$Ifa$gd-6 $Ifgd-6$1$7$8$H$Ifgd-6 B3'' $$Ifa$gd-6$1$7$8$H$Ifgd-6kd|$$Ifl$rI E!F FF t03"44 lBBaytKUJ.0>J $$Ifa$gd-6$&,46BDJL§ħΧЧ֧اڧfhjlpvx~NPRTX^`flnprv|~ȼؼؼȰذذhB*CJaJphhJDB*CJaJphhGvhBeB*CJaJphh bhGvB*CJaJphhGvB*CJaJphh6B*CJaJphEJLB0$$ $$Ifa$gd-6$$1$7$8$H$Ifa$gd-6kd]$$Ifl'rI E!F FF t03"44 lBBaytKUJʧ֧ا9kd>$$Ifl"rI E!F GFF t03"44 lBaytKUJ $$Ifa$gd-6اڧfh $$Ifa$gd-6$$1$7$8$H$Ifa$gd-6 NPB00$ $$Ifa$gd-6$$1$7$8$H$Ifa$gd-6kd$$Ifl$rI E!F FF t03"44 lBBaytKUJPhjln $$Ifa$gd-6 |~̪ΪԪ֪<>BFJPVX\bdjrt«ƫ̫Ϋԫګܫȼȼࢗȼȼȼȼh",hGvB*phh",hGv5B*\phh3gB*CJaJphhGvB*CJaJphh6B*CJaJphh/:[B*CJaJphhGvh bhGvB*CJaJphhBeB*CJaJph;|~B0'' $Ifgd-6$$1$7$8$H$Ifa$gd-6kd$$Ifl'rI E!F FF t03"44 lBBaytKUJȪԪ $$Ifa$gd-6 $Ifgd-6Ԫ֪B0$$ $$Ifa$gd-6$$1$7$8$H$Ifa$gd-6kd$$IflrI E!F FF t03"44 lBBaytl:9'$$1$7$8$H$Ifa$gd-6kd$$Ifl$rI E!F  t03"44 lBaytKUJ $$Ifa$gd-6:RTln~ $$Ifa$gd-6E3'' $$Ifa$gd-6$$1$7$8$H$Ifa$gd-6kd$$Ifl$rI E!F GFF t03"44 lBaytKUJ֫ث9kdx $$Ifl$rI E!F GFF t03"44 lBaytKUJ $$Ifa$gd-6ܫ"(*.46<DFTV\^¬ȬʬάԬ֬ܬ68<BDJPRV\^djlxzĭƭ̭ԭ֭hGvB*CJaJphh6B*CJaJphhGvh3gB*CJaJphh bhGvB*CJaJphL $&>@P\ $$Ifa$gd-6$$1$7$8$H$Ifa$gd-6\^ĬƬE3'' $$Ifa$gd-6$$1$7$8$H$Ifa$gd-6kdS $$Ifl$rI E!F GFF t03"44 lBaytKUJƬެ9kd. $$Ifl$rI E!F GFF t03"44 lBaytKUJ $$Ifa$gd-64LNfhv $$Ifa$gd-6$$1$7$8$H$Ifa$gd-6E3'' $$Ifa$gd-6$$1$7$8$H$Ifa$gd-6kd $$Ifl$rI E!F GFF t03"44 lBaytKUJέЭ9kd $$Ifl$rI E!F GFF t03"44 lBaytKUJ $$Ifa$gd-6tv~®ȮʮЮخڮ"(*.46<DFTV\^ȯʯԯ֯ܯޯ.04:<BHJNTVǻڻǻڻǯǯǻڻǻڻǯǯǻڻǻڻǯǯǻڻǻڻh3gB*CJaJphh6B*CJaJphh bhGvB*CJaJphhGvhGvB*CJaJphh",hGvB*phh",hGv5B*\phEvxz|~ $$Ifa$gd-6$1$7$8$H$Ifgd-6~E3'' $$Ifa$gd-6$$1$7$8$H$Ifa$gd-6kd $$Ifl$rI E!F  t03"44 lBaytKUJҮԮ9kd$$Ifl$rI E!F GFF t03"44 lBaytKUJ $$Ifa$gd-6 $&>@P\ $$Ifa$gd-6$$1$7$8$H$Ifa$gd-6\^E3'' $$Ifa$gd-6$$1$7$8$H$Ifa$gd-6kd{$$Ifl$rI E!F GFF t03"44 lBaytKUJЯܯޯ0kdV$$Ifl$rI E!F GFF t03"44 lBaytKUJ $Ifgd-6 $$Ifa$gd-6ޯ,DF^`p| $$Ifa$gd-6$$1$7$8$H$Ifa$gd-6V\dftv|~°İʰΰа԰ڰܰ±ȱαбұԱرޱ ^`dfjprx~ hsB*CJaJphh6B*CJaJphhGvh3gB*CJaJphh bhGvB*CJaJphhGvB*CJaJphJ|~̰E3'' $$Ifa$gd-6$$1$7$8$H$Ifa$gd-6kd1$$Ifl'rI E!F GFF t03"44 lBaytKUJ9kd $$Ifl"rI E!F FFF t03"44 lBaytKUJ $$Ifa$gd-6ʱ̱αб $$Ifa$gd-6$$1$7$8$H$Ifa$gd-6  bz|B0$$ $$Ifa$gd-6$$1$7$8$H$Ifa$gd-6kd$$IflrI E!F FF t03"44 lBBaytKUJ|0kd$$Ifl$rI E!F GFF t03"44 lBaytKUJ $Ifgd-6 $$Ifa$gd-6(*BDT` $$Ifa$gd-6$$1$7$8$H$Ifa$gd-6 &,.28:@HJXZ`bdjlnp~ڳ68pz~ڴܴ޴Ƚ|xxh%Th|hhDihH(h( hrY{hH(hT<h>*Kh\UkhBr)CJaJh6CJaJh\Ukh{CJaJh\Ukhl CJaJhGvh3gB*CJaJphh bhGvB*CJaJphh6B*CJaJphhGvB*CJaJph/`bqE:++$dh`a$gd-6 $dha$gd-6kd$$IflrI E!F GFF t03"44 lBaytKUJ( .:BDNPZ\^`jlzض8>@ȸиҸԸܸ޸8:< h2jChH(h}fhahihA huhH(hrY{h(hhh|h%Th=hKUJhT<hDih|h4MdhhH(C<H`hjl|*0<DvxȺʺκԺֺغں$ʻֻ޻lvx&2ҽڽFPR`bhlz~ƿ hjhH(hKUJ h2jChhh:?hjKh%Th|h=hQ h2jChH(hAh|hH(h}f h2jCh}fFξDLԿֿ  4NVdjl (FRZ\\dftv|Ỵʴʴ h*hH( h=hH(hhi5h(: hHPphH(hQnh%Th4Mdh}fh|hmhQhH( hjhH(hw yG@B^*246N^bfrv&:`b*8:<>Xdh$&hnh 8hh(:hh%Th6M h~hH(hbh}fhi5hH(h|O&.0NZbdf .6N`vx "8:>@TX\hjpr|~޼޸˸˸ühsa(h@r h\hH(h%Th6Mhh|hR h'hH(hhj5 hhj5h(: hhH(h 8hH(G",.:HJL`DZnt *XZdfjtv|"24DVZ hKhH(h"h4Th~rh hm8hH(hOhAhj5hhm h(:hyhQh|hRhH(Hu radionicama jako bi preporu ili svojim prijateljima, s tim da bi u enici strukovne akole radionice statisti ki zna ajno viae preporu ili svojim prijateljima u odnosu na u enike gimnazije (t=3,66; p<0,001). U enicima obje vrste akola atmosfera na radionicama je vrlo pozitivna te meu u enicima ove dvije vrste akola nema statisti ki zna ajne razlike (t=1,77; p>0,01). U enici obje vrste akola su se na radionicama osjeali izuzetno dobro, s tim da su se u enici strukovne akole osjeali statisti ki zna ajno bolje od u enika gimnazije (t=2,77; p<0,01). Navedeni rezultati za obje vrste akola u lokalnoj sredini grada Gospia u skladu su s rezultatima evaluacije pilot programa provedene na 752 u enika u akolama diljem Hrvatske (Ajdukovi, 2011.). Prosje ne vrijednosti u evaluaciji pilot programa kretale su se oko 4, kao i u evaluaciji programa u srednjim akolama grada Gospia. Vrijednost Cohenovog d-indeksa pokazuje je li razlika izmeu dvije skupine (srednjih vrijednosti skupina u enika iz dvije vrste akola) ne samo statisti ki zna ajna nego je li ona i smislena. Govori nam kolika je razlika izmeu u enika tih dviju akola, tj. je li efekt vei za pojedinu akolu. Za vrijednosti 0,20 smatra se da pokazuju male u inke intervencije, od 0,20 do 0,50 srednje, a vrijednosti 0,80 velike u inke intervencije (Cohen, 1988.). Efekt provedbe programa vei je za u enike strukovne akole u uvianju koje osobine ima dobra veza, za prepoznavanje nasilnih ponaaanja koja sam/sama inia, u jasnom izra~avanju partneru/partnerici koja te ponaaanja plaae ili brinu, u spremnosti tra~enja pomoi od nekoga kada se radi o zlostavljanju u vezi, u preporukama za sudjelovanje u radionicama svojim prijateljima, za bolje osjeaje na radionicama, za zanimljivost radionica i njihovih materijala, upotrebljivost radionica i njihovih materijala za svakodnevni ~ivot, meutim i za napornost i dosadu radionica, kao i suvianost informacija u materijalima radionica. Efekt provedbe programa vei je za u enike gimnazije za korisnost radionica i poznatost njihovog sadr~aja. Pretpostavke ovakvog javljanja razlika meu akolama idu u pravcu injenice da u enici gimnazije imaju viae akolskih predmeta i veu satnicu predmeta koji se bave pitanjima nasilja i njegove prevencije, meuljudskih odnosa, tolerancije i sl. na kojima su ve raspravljali, usvojili osnovna znanja i formirali stavove o ovim temama pa su efekti provedbe ovog programa vei kod u enika strukovne akole za cijeli niz pozitivnih tema, kao i na ina rada i materijala koriatenih u radionicama. Potom se u enike pitalo bi li izbacili neki sadr~aj iz radionica. Veina u enika iz strukovne akole (94,7%) i gimnazije (94,37%) smatra da ne treba izbaciti postojee sadr~aje iz radionica. Ovi rezultati u skladu su s rezultatima evaluacije pilot programa u kojoj je 92% u enika izjavilo kako smatra da postojee sadr~aje ne treba izbaciti iz radionica (Ajdukovi i sur., 2011.). Sljedee pitanje odnosilo se na to treba li u sadr~aj radionica dodati neato ega nema. U enici obje vrste akola smatraju da se u radionice ne treba dodavati neato ega nema (u enici gimnazije = 94,80%; u enici strukovne akole = 94,15%). U evaluaciji pilot programa neato manji broj u enika (85%) odgovorio je da ne treba dodavati sadr~aje kojih nema (Ajdukovi i sur., 2011.). U enike se pitalo treba li mijenjati provedbu neke radionice. 88,3% u enika gimnazije te 92,7% u enika strukovne akole smatra da ne treba niata mijenjati u provedbi radionica. U evaluaciji pilot programa 88% u enika odgovorilo je da ne treba mijenjati provedbu radionica (Ajdukovi i sur., 2011.). Rezultati u eni ke evaluacije programa  prikaz odgovora na otvorena pitanja U ovom dijelu analize obraeni su odgovori na otvorena pitanja iz evaluacijskog upitnika za u enike. Prvo pitanje odnosilo se na korisnost radionica, aktivnosti i metoda rada za u enike. U tablicama su prikazani rezultati frekvencija posebno za u enike gimnazije i posebno za u enike strukovne akole. Tablica 2. Odgovori u enika Gimnazije Gospi (N=178) i Strukovne akole u Gospiu (N=113) na pitanje koja im je radionica, aktivnost ili metoda rada bila (naj)korisnija u programu GIMNAZIJA STRUKOVNA `KOLAKorisne: radionica/aktivnost/metodaFrekvencija u enikaFrekvencija u enika1. radionica: O ekivanja i prava u vezi19154. radionica: Kako prijatelji mogu pomoi1311Aktivnost - Film1242. radionica: Nasilno ponaaanje u vezi511Aktivnost iz 4. radionice: `to bi u inio/u inila? 90Aktivnost - Strip77Sve463. radionica: Nenasilno rjeaavanje sukoba60Rasprava60Metoda rada: dizanje kartona50Igrokaz05Aktivnost: Stablo dobre veze40Aktivnost: JA poruke 40 Iz tablice 2. vidi se da u enici obje vrste akola kao najkorisnijom procjenjuju prvu radionicu O ekivanja i prava u vezi. Na drugom mjestu je etvrta radionica Kako prijatelji mogu pomoi. Slijedi aktivnost filma koja je korisnija u enicima gimnazije, potom druga radionica Nasilno ponaaanje u vezi koja je korisnija u enicima strukovne akole. Strip kao korisnom aktivnoau prepoznaju u enici iz obje vrste akola. Nekim se u enicima sve svidjelo u radionicama. U enicima gimnazije korisna je i trea radionica Nenasilno rjeaavanje sukoba, openito rasprava u radionicama, metoda dizanja kartona (za i protiv), aktivnost Stablo dobre (ljubavne) veze i Ja poruke (kojima se izra~ava ono ato osjeamo). U enicima strukovne akole koristan je i igrokaz. Meutim, iz tablice frekvencija vidi se da vei broj u enika nije dao odgovore na ovo otvoreno pitanje (razlog tome nije nam poznat). Sljedee pitanje odnosilo se na prijedloge u enika kako bi radionice u budunosti bile joa bolje. U enici gimnazije navode da treba uzeti viae vremena za predavanja, mo~da napraviti neku vrstu parlaonice, imati viae dodatnih sadr~aja, dodati joa zanimljivijih materijala ili igara, u enike viae uklju iti u aktivnosti, unijeti joa viae filmova i individualnog rada, viae komunikacije i fleksibilnosti u radu. U enici strukovne akole navode da je sve odli no s tim da bi trebalo unijeti joa viae filmova i rasprave. Rezultati voditeljskih evaluacija programa- kvantitativna analiza Tablica 3. Rezultati voditeljske evaluacije 1. radionice u Gimnaziji Gospi (N=10 parova) i Strukovnoj akoli u Gospiu (N=9 parova) GIMNAZIJA STRUKOVNA `KOLAU enici su tijekom ove radionice bili:Mod (TR)Mod (TR) 1.Zainteresirani4 (4-5)4 (4-5)2.Suraivali4 (4-5)4 (4-5)3.Kreativni4 (4-5) 4 (3-4) 4.Pokazivali da im je tema va~na4 (4-5) 4 (3-5)Provedba radionica i aktivnosti:5.Prikladnost aktivnosti5 (4-5) 4 (2-5)6.Prikladnost materijala za aktivnosti4 (3-5) 4 (4-5)7.Zahtjevnost u pripremi3 (2-3) 4 (1-4) 8.Zahtjevnost u provedbi3 (2-3) 3 (1-4)  Legenda: Mod (D) ili dominantna vrijednost; Totalni raspon rezultata kretao se od 1  uope ne/ slabo do 5- potpuno Voditelji radionica iz gimnazije i strukovne akole procjenjuju da su u enici tijekom prve radionice bili vrlo zainteresirani, jako suraivali i bili kreativni te pokazivali da im je tema va~na. Prikladnost aktivnosti je bila izuzetna ili vrlo dobra. Prikladnost materijala je procijenjena vrlo dobrom. Zahtjevnost u pripremi je prosje na ili viaa, a zahtjevnost u provedbi prosje na. Tablica 4. Rezultati voditeljske evaluacije 2. radionice u Gimnaziji Gospi (N=10 parova) i Strukovnoj akoli u Gospiu (N=9 parova)  GIMNAZIJA STRUKOVNA `KOLA U enici su tijekom ove radionice bili:Mod (TR) Mod (TR) 1.Zainteresirani5 (3-5) 4 (3-4) 2.Suraivali4 (3-5) 4 (3-4) 3.Kreativni4 (3-5) 3 (3-4) 4.Pokazivali da im je tema va~na4 (3-5) 4 (3-4) Provedba radionica i aktivnosti:5.Prikladnost aktivnosti5 (4-5) 5 (3-5) 6.Prikladnost materijala za aktivnosti5 (4-5) 5 (3-5) 7.Zahtjevnost u pripremi3 (3-5) 3 (3-4) 8.Zahtjevnost u provedbi4 (2-5) 4 (3-4) Legenda: Mod (D) ili dominantna vrijednost; Totalni raspon rezultata kretao se od 1  uope ne/ slabo do 5- potpuno Voditelji radionica procjenjuju da su u enici za drugu radionicu bili izuzetno ili jako zainteresirani. U enici su jako suraivali i pokazivali da im je tema ove radionice vrlo va~na. Kreativnost u enika je procijenjena jakom ili dobrom. Prikladnost aktivnosti i materijala za aktivnosti je procijenjena izuzetnom. Ova radionica prosje no je zahtjevna u pripremi i neato zahtjevnija u provedbi. Tablica 5. Rezultati voditeljske evaluacije 3. radionice u Gimnaziji Gospi (N=10 parova) i Strukovnoj akoli u Gospiu (N=9 parova)  GIMNAZIJA STRUKOVNA `KOLAU enici su tijekom ove radionice bili:Mod (TR) Mod (TR) 1.Zainteresirani4 (4-5) 4 (4-5)2.Suraivali4 (4-5) 4 (4-5)3.Kreativni4 (4-5) 3 (3-4)4.Pokazivali da im je tema va~na4 (4-5) 3 (3-4)Provedba radionica i aktivnosti:5.Prikladnost aktivnosti4 (4-5)5 (3-5)6.Prikladnost materijala za aktivnosti5 (4-5)5 (4-5)7.Zahtjevnost u pripremi4 (3-5)4 (4-5)8.Zahtjevnost u provedbi3 (3-5)4 (3-4)Legenda: Mod (D) ili dominantna vrijednost; Totalni raspon rezultata kretao se od 1  uope ne/ slabo do 5- potpuno Voditelji radionica iz gimnazije i strukovne akole procjenjuju da su u enici za treu radionicu bili vrlo zainteresirani, jako su suraivali, bili su prosje no kreativni i tema im je bila va~na. Prikladnost aktivnosti ove radionice je bila vrlo dobra ili izuzetna. Prikladnost materijala za aktivnosti je odli na. Zahtjevnost u pripremi je procijenjena vrlo dobro te sli no i zahtjevnost u provedbi. Tablica 6. Rezultati voditeljske evaluacije 4. radionice u Gimnaziji Gospi (N=10 parova) i Strukovnoj akoli u Gospiu (N=9 parova)  GIMNAZIJA STRUKOVNA `KOLAU enici su tijekom ove radionice bili:Mod (TR) Mod (TR) 1.Zainteresirani5 (4-5) 4 (4-5)2.Suraivali5 (4-5) 4 (3-5)3.Kreativni5 (4-5)4 (3-4)4.Pokazivali da im je tema va~na4 (4-5)4 (4-5)Provedba radionica i aktivnosti:5.Prikladnost aktivnosti4 (4-5)4 (4-5)6.Prikladnost materijala za aktivnosti5 (4-5)5 (4-5)7.Zahtjevnost u pripremi4 (3-5)3 (3-4)8.Zahtjevnost u provedbi4 (2-5)3 (3-4)Legenda: Mod (D) ili dominantna vrijednost; Totalni raspon rezultata kretao se od 1  uope ne/ slabo do 5- potpuno Voditelji radionica iz gimnazije procjenjuju da su u enici za etvrtu radionicu bili izuzetno zainteresirani, isto su tako suraivali, bili kreativni te su jako pokazivali da im je tema va~na. Voditelji radionica iz strukovne akole procijenili su vrlo dobrim u eni ku zainteresiranost, suradnju, kreativnost i va~nost teme. Prikladnost aktivnosti ove radionice voditelji obje vrste akola procijenili su vrlo dobrom, prikladnost materijala za aktivnosti izuzetnom, zahtjevnost u pripremi i provedbi vrlo dobrom ili dobrom. Rezultati voditeljskih evaluacija programa  prikaz odgovora na otvorena pitanja U ovom dijelu analize obradila su se otvorena pitanja iz evaluacijskog upitnika za voditelje. Prvo otvoreno pitanje odnosilo se na to koje su aktivnosti bile dobro prihvaene u programu. Voditelji iz gimnazije navode: Stablo dobre (ljubavne) veze (u kojoj u enici odgovaraju na pitanja Kako ~elia ili ne ~elia da se djevojka/mladi odnosi prema tebi u vezi? koja lijepe na plakat s nacrtanim stablom), Prava u vezi (u enici u korijen plakata drveta lijepe pravo koje je njima najva~nije u ljubavnim i prijateljskim odnosima), pitanja nakon pro itanih pri a (s opisom nasilja u mladena koj vezi), formiranje asertivnih poruka (kojima se iskazuju vlastita zapa~anja, osjeaji, mialjenja ili potrebe na jasan i iskren na in), dovraavanje stripa (dijaloga meu partnerima), igranje uloga, prepoznavanje vlastitog na ina ponaaanja u sukobu, zauzimanje za sebe i pregovaranje, podizanje kartona za i protiv uvjerenja i injenica o nasilju, Ja poruke (kojima mo~emo izraziti ~elje da nas djevojka/mladi uje), pri u o nasilnom ponaaanju u vezi i film. Voditelji iz strukovne akole navode: Stablo dobre veze, Prava u vezi, crtanje u paru (kako bi zajedni ki prevladali sukob ili ostvarili cilj), formiranje asertivnih poruka, uvjerenja i injenica o nasilju, igranje uloga, prepoznavanje vlastitog na ina ponaaanja u sukobu, `to mo~ea u initi za prijatelja/prijateljicu kada zatra~i pomo?, podizanje kartona za i protiv uvjerenja i injenica o nasilju, Ja poruke, statisti ke podatke o nasilju u vezama, pri u, po~eljna i nepo~eljna ponaaanja, film i strip. Drugo otvoreno pitanje za voditelje programa odnosilo na to koje su aktivnosti bile loae prihvaene u programu. Voditelji iz gimnazije navode: crtanje trokuta/kvadrata, pitanja koja su pisali na papir i itanje injenica. Voditelji iz strukovne akole navode: obrazlo~enje mialjenja, komunikacijske vjeatine, zavraavanje pri a, strip, sastavljanje pojedinih dijaloga, odgovaranje na pitanja, igranje uloga, rad u grupama, Jeste li znali? (statisti ki podaci o nasilju), Ja poruke, uvjerenja i injenice o nasilju te aktivnosti s pojaanjavanjem tvrdnji. Tree otvoreno pitanje odnosilo se na to kako su se voditelji radionica osjeali tijekom i nakon radionica. Voditelji iz gimnazije navode da su se osjeali zadovoljno provedbom, da su u enike uspjeli potaknuti na aktivnosti kojima su bili zainteresirani, da su se ugodno iznenadili reakcijama u enika, da su u po etku imali tremu, a kasnije nakon ato su u enici pokazali interes osjeali su se opuatenije, da su u enici suraivali i bili spremni na raspravu, da je vrijeme bilo dobro isplanirano iako bi voljeli da cijeli program traje du~e, atmosfera je bila sve ugodnija nakon prve radionice. Voditelji iz strukovne akole osim opeg zadovoljstva radionicama i cjelokupnim programom navode da im je to bilo prvo iskustvo u radu s u enicima interaktivnom metodom kroz radionice, da su u enici ozbiljno prihvatili aktivnosti i sudjelovali u njima, da im je voenje radionica bilo ugodno, a nakon njihove provedbe osjeali su se zadovoljno, u po etku su osjeali odreenu dozu treme zbog voenja, ali kako je vrijeme odmicalo, ona se gubila, brzo su se navikli na aktivnosti voenja, prema smjernicama iz Priru nika programa poticali su kreativnost i suradnju meu u enicima, voenje radionica povealo je njihovu ukupnu pedagoaku kompetentnost. etvrto otvoreno pitanje odnosilo se na ukupni osvrt voditelja radionica na cijeli program. Voditelji iz gimnazije navode da su radionice programa u enicima jako zanimljive i korisne, s mnogobrojnim aktivnostima, primjerene dobi, da su se u enici s lakoom mogli u njih uklju iti, preporu ili bi ih svim u enicima srednjih akola jer su teme koje se otvaraju u radionicama suvremene i vrlo edukativne, u enici su pokazali izuzetan interes za cijeli program ato se o ituje kroz njihovu dobru suradnju i spremnost na raspravu. Voditelji iz strukovne akole isti u u eni ku aktivnost i visoku zainteresiranost za aktivnosti unutar radionica. Voditeljima je bila potrebna pomo oko Ja poruka i asertivnih poruka, no uz dodatno pojaanjenje uspjeano su obavili i taj zadatak. Uslijed injenice da je nasilja sve viae, ovakvih i sli nih radionica po akolama trebalo bi intenzivnije organizirati. Sve etiri radionice u enicima su sadr~ajno i provedbeno bile zanimljive te su u enici kroz njih prepoznali vlastite na ine rjeaavanja sukoba, kao i generalizaciju na rjeaavanje opih ~ivotnih problema. U enici sada znaju uspjeanije postaviti vlastite granice u odnosima s drugim ljudima. Nau ili su kako se ne treba ponaaati u odnosima s drugim ljudima (kako u vezi tako i openito). Naro ito su bili zainteresirani za one aktivnosti u kojima su mogli pokazati i/ili iskoristiti svoju kreativnost. U odgovorima na aktivnosti u enici su esto bili maatoviti. Aktivnosti su slo~no i suradni ki provodili. U po etku su u enici na radionicama bili zatvoreniji, a potom su se opustili ime su radionice postale uspjeanije. Sli ne radionice prevencije nasilja voditelji bi preporu ili i za mlae u enike. U enici su rado iznosili svoje mialjenje vezano za podatke o nasilju u mladena kim vezama. U provedbi radionica znalo je doi do tehni kih poteakoa, ali to se mo~e rijeaiti boljom organizacijom. Srame~ljivije u enike treba dodatno poticati na aktivnosti u programu. ZAKLJU AK Nakon trogodianje provedbe programa Prevencija nasilja u mladena kim vezama u lokalnoj sredini grada Gospia provedena je evaluacija programa posebno za u enike kao korisnike programa te posebno za studente kao voditelje programa. Rezultati kvantitativne analize u eni kih evaluacija programa pokazuju da u enici nakon sudjelovanja u radionicama vrlo dobro uviaju koje osobine ima dobra veza, vrlo dobro prepoznaju nasilna ponaaanja u vezi kojima bi mogli biti izlo~eni te nasilna ponaaanja koja sami ine, vrlo dobro poznaju svoja prava u vezi te ne pristaju na ponaaanja koja im ne odgovaraju ili ih ugro~avaju. Svojoj djevojci/mladiu sada mogu vrlo jasno rei koja ih ponaaanja plaae ili brinu, spremniji su potra~iti pomo od nekoga u eventualnim situacijama zlostavljanja u vezi. U enicima iz obje vrste srednjih akola (gimnazije i strukovne) radionice su izrazito ili vrlo zanimljive, vrlo korisne, samo djelomi no naporne te jako upotrebljive za svakodnevni ~ivot. U enici obje vrste akola prosje nim procjenjuju poznatost sadr~aja radionica, radionice su im samo djelomi no dosadne, pisani materijali koriateni u radionicama su im vrlo zanimljivi i jako korisni, s dosta novog sadr~aja, vrlo upotrebljivi za svakodnevni ~ivot te bez suvianih informacija. U enici iz obje vrste akola ove bi radionice jako preporu ili svojim prijateljima, atmosfera na radionicama im je bila vrlo pozitivna te su se osjeali izuzetno dobro. Efekt provedbe programa vei je za u enike strukovne akole u uvianju koje osobine ima dobra veza, za prepoznavanje nasilnih ponaaanja koja sam/sama inia, u jasnom izra~avanju partneru/partnerici koja te ponaaanja plaae ili brinu, u spremnosti tra~enja pomoi od nekoga kada se radi o zlostavljanju u vezi, u preporukama za sudjelovanje u radionicama svojim prijateljima, za bolje osjeaje na radionicama, za zanimljivost radionica i njihovih materijala, za upotrebljivost radionica i njihovih materijala za svakodnevni ~ivot, meutim i za napornost i dosadu radionica, kao i suvianost informacija u materijalima radionica. Efekt provedbe programa vei je za u enike gimnazije za korisnost radionica i poznatost njihovog sadr~aja. Veina u enika smatra da u provedbi radionica ne treba niata mijenjati. Analiza odgovora na otvorena pitanja u enika pokazuje da u enici iz obje vrste akola prvu radionicu procjenjuju kao najkorisniju, potom etvrtu, aktivnosti filma, stripa... Daju i neke prijedloge za poboljaanje radionica: viae predavanja, organiziranje parlaonica, viae sadr~aja, zanimljivijih materijala i/ili igara, viae uklju ivanja u enika u aktivnosti, viae filmova i rasprava... Rezultati analize voditeljskih evaluacija programa pokazuju da voditelji sve etiri radionice vide kao one za koje su u enici jako zainteresirani, u kojima dobro surauju i kreativni su, teme radionica su im va~ne, prikladnost aktivnosti i materijala u provedbi radionica je vrlo dobra, a zahtjevnost u pripremi i provedbi uglavnom prosje na. Analiza odgovora voditelja na otvorena pitanja evaluacije programa pokazuje da su sljedee aktivnosti i metode dobro prihvaene u programu: Stablo dobre veze, Prava u vezi, asertivne i Ja poruke, uvjerenja i injenice o nasilju, igranje uloga, prepoznavanje vlastitih na ina ponaaanja u sukobu, komentiranje tvrdnji o nasilju, pri a, film i strip. Kao loae aktivnosti u programu voditelji navode: crtanje trokuta/kvadrata, itanje injenica, zavraavanje pri a, odgovaranje na pitanja, igranje uloga, grupni rad. Tijekom i nakon radionica svi su se voditelji osjeali zadovoljno, u enike su uspjeano poticali na aktivnosti ime su izazvali pozitivne reakcije u enika, po etna trema voditelja zamijenjena je kasnijom opuatenoau, uspjeano su poticali raspravu i ugodnu atmosferu u radionicama te je voenje radionica povealo njihovu pedagoaku kompetentnost. Kao ukupni osvrt na radionice programa voditelji navode da su one vrlo korisne i zanimljive, primjerene dobi u enika, teme radionica su suvremene i edukativne te bi radionice preporu ili svim u enicima srednjih akola, a modificirane i mlaim u enicima. Program je ograni enog trajanja, nije zahtjevan ni za pripremu niti za provedbu, pa se zbog svojih prednosti ostvaruje u mnogim akolama. Studenti su razvojno puno bli~i adolescentima srednje adolescentske dobi pa su zbog toga pristupa ni i izvrsni voditelji radionica. Odnos cijene i u inka programa pokazuje da program nije ekonomski zahtjevan, a posti~e vrlo dobre rezultate. LITERATURA Ajdukovi, M. & Ru evi, S. (2009). Nasilje u vezama mladih. Medicus, 18, 217-225. Ajdukovi, D., Lw, A. & Suaac, N. (2011). Rodne razlike i prediktori partnerskog nasilja u mladena kim vezama. Ljetopis socijalnog rada, 18 (3), 527-553. Ajdukovi, D., Ajdukovi, M., Cesar, S., Kamenov, }., Lw, A. & Suaac, N. (2011). Prevencija nasilja u mladena kim vezama. Zagreb: Druatvo za psiholoaku pomo. Ajdukovi, D. (2012). Prevencija nasilja u mladena kim vezama. U: Bo~i evi, V., Brlas, S. & Gulin, M. (ur.), Psihologija u zaatiti mentalnog zdravlja. Virovitica: Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok, 183-198. Cesar, S., Bijeli, N., Hod~i, A. & Kobaa, V. (2004). Bolje sprije iti nego lije iti: Prevencija nasilja u adolescentnim vezama. Zagreb: CESI. Cohen, J. (1988).Statistical power analysis for the behavioral sciences(2nd ed.). Hillsdale, NJ: Lawrence Earlbaum Associates. Collins, A. W. (2003). More than myth: The developmental significance of romantic relationships during adolescence. Journal of Research on Adolescence, 13 (1), 1-24. Krug, E. G., Dahlberg, T. T., Mercy, J. A., Zwi, A. B. & Lozano, R. (2002). World Report on Violence and Health. Geneva: World Health Organization. Lackovi-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap. Mejovaek, M. (2008). Metode znanstvenog istra~ivanja u druatvenim i humanisti kim znanostima (2. dopunjeno izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap. Patton, M. Q. (2002). Qualitative research and evaluation methods (third edition). Thousand Oaks: Sage. Penik, N. (1990). Nasilje u ljubavnim vezama mladia i djevojaka i stavovi prema fizi kom zlostavljanju ~ena. Neobjavljeni diplomski rad. Zagreb: Sveu iliate u Zagrebu, Filozofski fakultet. Penik, N. (1994). Nasilje u ljubavnim vezama mladia i djevojaka. Zbornik Pravnog fakulteta, 44 (1-2), 159-170. Rossi, P. H., Lipsey, M. W. & Freeman, H. E. (2004). Evaluation. A systematic approach (seventh edition). Thousand Oaks: Sage. Sherer, M. (2009). The nature and correlates of dating violence among Jewish and Arab youths in Israel. Journal od Family Violence, 24 (1), 11-26. Straus, M. A. (2004). Prevalence of violence against dating partners by male and female university students worldwide, Violence Against Women, 10 (7), 790-811. IMPLEMENTATION AND EVALUATION OF THE PROGRAMME PREVENTION OF VIOLENCE IN ADOLESCENT RELATIONSHIPS IN THE LOCAL COMMUNITY OF GOSPIC ABSTRACT In secondary schools in the local community of the city of Gospic from 2009. until today is continuously carried out a program of violence prevention in adolescent relationships. The program hosts students of the Department of teaching studies in Gospi of the University in Zadar within the framework of elective courses of prevention of violence. The aim of the workshops is to pupils of third year of high school: to become aware of the expectations and rights regarding, teach them which violent behavior in a relationship, how to resolve conflicts non-violently, as friends can help and where they can seek help. Mode includes interactive, modern methods and forms of work. The program is implemented through four workshops in both regular classes with the goal of primary prevention. At the end of the program the pupils evaluate the subject and methods, the utility of materials, the quality of the leader work and everything related to the implementation of the workshops. Leaders after each workshop evaluate their experiences and observations on the workshop. The results of a three-year evaluation of the program shows that pupils recognize the usefulness, usability and interesting content, and work methods for the workshops, and workshop leaders highly evaluated usefulness, interest and usefulness of content, the importance of topics, creativity, implementation and appropriateness of activities. Qualitative analysis shows that the workshops, activities and methods of the most liked the students and which activities are best and which the worst accepted in the program. Based on the evaluation program is proving to be very effective. Key words: prevention of violence in adolescent relationships, workshops, pupils, students, program evaluation.  Neki autori s podru ja razvojne psihologije sugeriraju da se ovo razdoblje mo~e nazvati i mladost (engl. youth). Meutim, u hrvatskom jeziku termin mladost obi no se koristi za razdoblje kasne adolescencije (Lackovi-Grgin, 2006.).      PAGE \* MERGEFORMAT 1 ^^^$^&^,^n^^^^^^_$_>_T_b_d_l_n_______``````*`,`0`4`P`|`````````a"anapaaab:b}~~~~ $$Ifa$gd-6$8$If^8a$gd-6$dh$Ifa$gd-6 $r]ra$gd-6dhgdu $da$gd-6$dh`a$gd-6 zz|zzzzzzz{{{*|,|6|>}N}P}R}v}}~~~vx(68df".0\^np́΁ܻܻܳܧܟh\UkhE\6CJaJh\UkhE\CJaJ h}fhE\h~JhE\5 hjThE\ hm[5hdhE\5 h* hE\hm[huhusHtHhFlhE\CJaJhE\hE\CJaJmHsHhE\CJaJhf,CJaJmHsH2~~&>Nfvoccccc $$Ifa$gd-6kdx$$Ifl#F # R   t06    44 lalyt#vxofZZ $$Ifa$gd-6 $Ifgd-6kdJ$$IflF # A   t06    44 lalyt#*06qh\\ $$Ifa$gd-6 $Ifgd-6kd$$IflF # A   t06    44 lalyt#68Z`dqh\\ $$Ifa$gd-6 $Ifgd-6kd$$IflF # A   t06    44 lalyt#dfqh\\ $$Ifa$gd-6 $Ifgd-6kd:$$IflF # A   t06    44 lalyt#&*.q^RR $$Ifa$gd-6$1$7$8$H$If^gd-6kd$$IflF # A   t06    44 lalyt#.0TX\q^RR $$Ifa$gd-6$1$7$8$H$If^gd-6kd$$IflF # A   t06    44 lalyt#\^fjnqaUU $$Ifa$gd-6dh$If^gd-6kd&$$IflF # A   t06    44 lalyt#npāȁ́ofP7$dh$1$7$8$H$If^a$gd-6$$1$7$8$H$If^a$gd-6 $Ifgd-6kd$$IflFF # A   t06    44 lalyt#́΁qhR9$dh$1$7$8$H$If^a$gd-6$$1$7$8$H$If^a$gd-6 $Ifgd-6kdr$$IflF # A  t06    44 lalyt#΁܁ށ,.FH\ڂ܂:blt~  Jḣԇڇ8:"(8:BHJ\jָֿֿƴƭ֦Φhq h1hhE\ hpRhE\hpR hZhE\ hbhE\hZhE\6hC!hm[hE\h\UkhE\6CJaJ h}fhE\hE\CJaJh\UkhE\CJaJ@$(,q^EE$dh$1$7$8$H$If^a$gd-6$1$7$8$H$If^gd-6kd$$IflF # A  t06    44 lalyt#,.>BFqdKK$dh$1$7$8$H$If^a$gd-6 $If^gd-6kd$$IflF # A  t06    44 lalyt#FHqdQQ$dh$If^a$gd-6 $If^gd-6kd4$$IflF # A  t06    44 lalyt#qdQQ$dh$If^a$gd-6 $If^gd-6kd$$IflF # A  t06    44 lalyt#‚Ă<>qbbWFAgdm@$rd]ra$gd-6 $dha$gd-6$dh`a$gd-6kd`$$IflF # A   t06    44 lalyt#‰FTVތBP̍ :<>JZ\^t߽{w{swsihBh 5>*h{hf, hRfh{ hcF5hdh{5 h/5hm@hm@tHhsLCJaJmHsHhsLCJaJhf,CJaJmHsHhbhsLCJaJh hE!\hE\h\UkhE\5CJaJ h zhE\ h@hE\hE\hH h1hhE\hpR'>@j^ $$Ifa$gd-6mkd$$IflUF 'N    44 lap yt/ $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6 $]a$gd-6 ŽҎԎ֎؎ ,DHRTXfhr"&*.46 hm@5h|hm@5 hx5h|hx5h",hx5 hYhxh/hx5CJaJhx5CJaJhn-hx5CJaJh>*Kh"hhdhvhIh h{hBh{5>*hBh?85>*0 246Xhxyj^ $$Ifa$gd#c$dh$Ifa$gd-6mkd$$Ifl9F 'N    44 lap yt/ $$Ifa$gd-6 $$Ifa$gd W.6XZ\fjlvxzΐАҐܐ8:<FJNPRXZ\֑ؑڑHJNTVZίίǧίhchxB*CJaJphh",hx5h)7B*CJaJphhhB*CJaJph hYhxh#cB*CJaJphhxB*CJaJphh bhxB*CJaJphh bhxCJaJBD\ptږ "24DFH^vxȽ߽߹hBh 5>*h?8hf, hRfh?8 hcF5hdh?85 h]Lhm@hm@hxhcF h]LhqhqhhCD h]LhThh  h]Lhx h]Lh"hHh"hn<hL+CJaJ5.024ؗbdfz|$8$If^8a$gd-6 $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6 $r]ra$gd-6 $dha$gd-6 ʗ֗ $.026BDP`bdz| :@FHNRXĸĸrh bh/B*CJaJphh)7B*CJaJphh/B*CJaJphh bh/CJaJ h/5h",h/5 hYh/h1?h/5CJaJh/5CJaJhn-h/5CJaJh>*KhdhIh h?8hBh?85>*hBh >*,yyyy $$Ifa$gd-6 $$Ifa$gd-6mkdv%$$Ifl+F&'2    44 la]p yt/:JL\^vvvv $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6mkd&$$Ifl+F&'2    44 la]p yt/XZ^`z|ęƙ̙Ιؙܙޙ "&,.26@DFšƚ̚ΚҚ֚4:@BHLRTXZݾhch/B*CJaJphh",h/5h)7B*CJaJphh bh/CJaJ hYh/h bh/B*CJaJphh/B*CJaJphE^`zvvvv $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6mkd&$$Ifl+F&'2    44 la]p yt/șʙڙܙvvvv $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6mkd"'$$Ifl+F&'2    44 la]p yt/ܙޙ 02BDvvvv $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6mkd'$$Ifl+F&'2    44 la]p yt/DFvv $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6mkdR($$Ifl+F&'2    44 la]p yt/КҚvvvv $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6mkd($$Ifl+F&'2    44 la]p yt/4DFVXvvvv $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6mkdt)$$Ifl+F&'2    44 la]p yt/XZvvvv $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6mkd *$$Ifl+F&'2    44 la]p yt/vvvv $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6mkd*$$Ifl+F&'2    44 la]p yt/ $,bdԜܜ؝JTʞΞ28@BHR`hȟʟ ƾƾƾƾƾ hJ=hc hJ=hqhq hJ=h>*KhJ=hc hJ=h]Lhm@hm@hah0CJaJhm@CJaJhn<hm@CJaJ hYh/h bh/B*CJaJphh/B*CJaJphh)7B*CJaJph5 Ȝ zzzzzzzzzzz$dh`a$gdu$a$gdm@mkd<+$$Ifl+F&'2    44 la]p yt/   "2468:Ldfz~Ơ "02>NPRbhlޡɿɩɩɩߩɩɩɡɕ hYh/ h/5h",h/5hOrShIhxl{h hBh?85>*hBh >*hBh 5>*h?8hf, hRfh?8 h h h 5 hcF5hdh?85 hJ=hHhm@hH1 "ƠRTVjl $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6$ nrn]r^n`a$gd-6$ nrn]r^n`a$gd-6$dh`a$gd-6$dh`a$gdu ܡxxxx $$Ifa$gd-6 $$Ifa$gd-6okd+$$Ifl+FB'`Nn6    44 lap yt?(8:Juui $$Ifa$gdm@ $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6okd\,$$Ifl+FB'`Nn6    44 lap yt?(*.46:@FHJLfhlrtx~¢ĢƢ  &(*,nprt£ģƣȣhch/B*CJaJphh/h/B*CJaJphh",h/5hm@B*CJaJphh/B*CJaJphh bh/B*CJaJphh bh/CJaJhjh/B*ph=JLfvxuui $$Ifa$gdm@ $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6okd,$$Ifl+FB'`Nn6    44 lap yt?Ģuui $$Ifa$gdm@ $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6okdz-$$Ifl+FB'`Nn6    44 lap yt?ĢƢ*uui $$Ifa$gdm@ $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6okd.$$Ifl+FB'`Nn6    44 lap yt?*,npruu $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6okd.$$Ifl+FB'`Nn6    44 lap yt?rtƣuu $$Ifa$gdm@$dh$Ifa$gd-6okd*hBh 5>* hBh hBh?8hf, hRfh?8 hcF5hdh?85 h5C5hm@hBhchqh?h h"48:<PRfr $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6 $r]ra$gd-6$dh`a$gdu prtĪȪ̪Ъتܪ"&,.02LNRXZ^djlnp  PTVɽɽɽɽؽɽɽɽؽhch/B*CJaJphhm@B*CJaJphh/B*CJaJphh bh/B*CJaJphh bh/CJaJ h/5h~Jh/5 hYh/h",h/5@rtªԪ֪yyyy $$Ifa$gd-6 $$Ifa$gd-6mkdB2$$Ifl+FB'N    44 la]p yt/ 0vvj $$Ifa$gdm@ $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6mkd2$$Ifl+FB'N    44 la]p yt/02L\^nvvj $$Ifa$gdm@ $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6mkdV3$$Ifl+FB'N    44 la]p yt/npvv $$Ifa$gdm@$dh$Ifa$gd-6mkd3$$Ifl+FB'N    44 la]p yt/ vv $$Ifa$gdm@$dh$Ifa$gd-6mkd4$$Ifl+FB'N    44 la]p ytv PRTvv $$Ifa$gd-6$dh$Ifa$gd-6mkd$5$$Ifl+FB'N    44 la]p ytvTVvv $$Ifa$gdm@$dh$Ifa$gd-6mkd5$$Ifl+FB'N    44 la]p yt/LRXZ\bhjln­ܭL`jخڮѻ h"hCD h"h  h"hBhm@hm@CJaJhBCJaJhm@CJaJhn<hm@CJaJh bh/CJaJ hYh/hm@B*CJaJphh/B*CJaJphh bh/B*CJaJph6vv $$Ifa$gdm@$dh$Ifa$gd-6mkdZ6$$Ifl+FB'N    44 la]p ytvL\lvv $$Ifa$gdm@$dh$Ifa$gd-6mkd6$$Ifl+FB'N    44 la]p ytvlnvv $$Ifa$gdm@$dh$Ifa$gd-6mkd7$$Ifl+FB'N    44 la]p ytv­²IJfhzzmhzzzzgdu $dha$gd-6$dh`a$gd-6$a$gdm@mkd48$$Ifl+FB'N    44 la]p ytv ¯Z\.2IJֲVdfhltxzƻƻzvzozhzaz h/h`O h/hd$ h/hwhCD h/hH:huhusHtHh6CJaJh6h6CJaJh6CJaJmHsHh' CJaJhE!\CJaJhbhE!\CJaJhE!\CJaJmHsHhbh' CJaJ h"h  h"hB h"h h"hCD h"hc$ҳس $,.@bhn~ڴܴ޴ 6LTVxεҵ2 Hh26뺳hH8h1rh1r6 h1r6 hm@6h1rh"6h1r h"6h"h/hd$6 h/ht@ h/hd$ h/hT h/h/ h/hj h/h+BB h/h+ h/hUp h/hs h/hH: h/h06XZ`drƺ<>λڻ޻<BN 24TZ\`frȾ̾fhjl~޵̧ h/hU` h/hT h/hj h/hd$ hhM7 h/hM7 h|<6hXh/ h/ht@ h/hs hhWh/hW6h|<h|<6h|< h/hW;Z`04F"DL\v$8>Hn  2<T뺲 hdphdphshdphnIhznh~CHhH h/h~CH h/h h/hjh/ h/h0ZLhH8 hH86h/h0ZL6 h/hU` h/hW h/hnID.4@PRTPVfdpzƿƿ鰨ݨ騡 h/h)Zh*hJh hH h>}h3F h>}hYhYhXJhB*phhshShsydh/hzh)Zhdphznh hh= hn~>NT 2:F\&*pV\jl`| &ؿ活߻߭߿ h/hmhY h/hK6~ h/hilh/ h/h( h/hsyd h/h/hsyd h/h)Z h/hNhSh/h*6 h/hJ h/h*< *T    l PPv$ & F7dh^7`a$gd  $dha$gd  $dha$gd-6$dh`a$gd-6 R(L~,0DJ^p~ NV04"$,2<ͽͲh_jfh0Yhc:Zh*rhih+ghzhMhJ hJhJh h>hE\hmhm6hm hmhmhm5CJaJh;#5CJaJhFl5CJaJh"&hFl5CJaJ8X^JLd <@ "hj@BTZhj6b| Lnr>24fzͽͽh :hA8h#h#6h#h"h>DNhc:ZhW G hW&hW&hW&hhXlhJh_jfh=JVf Dl4H ">F^h `jlzxr<$ƽh|Uh 0J+56h|Uh 5 h|Uh h 6CJaJh7#6CJaJhQDhQD6CJaJh{hYWB*ph h hh ]Gh$` hhJh :hA8h=;ln    "  F     $ Td˺ڋڋڋڋڋڋڋڋڋڋڇzj\j\hthsi56mH sH hthsi0J&56mH sH h 0J&56mH sH h h|Uh 5$h|Uh 0J*6fHq 'h|Uh 0J+56fHq !h|Uh 0J*fHq h|Uh fHq h|Uh h|Uh 6h|Uh 0J+56h|Uh 0J+6$v """"""gd$a$gd2$dh`a$gd-6 $dha$gd-6 $dha$gd-6$dh`a$gd-6dhgd-6 $dha$gd gd $ & F7dh^7`a$gd HLNb~`tռլ|pdp|XL@hp{h>6mH sH hp{h^6mH sH hp{hsi6mH sH h&h6mH sH h&h ]G6mH sH h&hsi6mH sH h&hsi56hthd'6hp{hp{6hthsi56hthXv0J&56mH sH h<56mH sH hth^56mH sH hthsi0J&56mH sH hthsi56mH sH h<0J&56mH sH  ^DR82F۷۫۟۟۟۟۟ۑ{sh&hd'6h&h^6h&hv?0J'6mH sH h&hv?0J&6mH sH h&h]'6mH sH h&h7O|6mH sH h&h.$6mH sH hp{hE.6mH sH h&hE.6mH sH h&hsi6mH sH h&h^6mH sH hp{hsi6mH sH ,    * , F J \ `        .!0!2!D!|!~!"&"L"x"z"|"~""""ʼttthdhh&h26CJaJh-6h CJaJh-6h7CJaJh-6h2CJaJh&h26jh&h20J!6UhKuh&hv?6mH sH h&hv?0J&6mH sH hthv?mH sH h7#hv?56mH sH h7#hv?0J&56mH sH hth^0J&mH sH %""""""""""""""""""hKuhr mHnHujhpUhphjhU"""""""""""""""""""" $dha$gd-6$a$gd21h:pIH. A!"#$% $$If!vh#v #v#v#v:V l8 t03"5 555/ BytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l: t03"5 5555/ /  / BytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l$ t03",5 5555/ / BytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l$ t03",5 5555/  / BBytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l' t03",5 5555/ /  BBytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l" t03",5 5555/ /  BytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l$ t03",5 5555/ /  BBytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l' t03",5 5555/ /  BBytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l t03",5 5555/ /  BBytl$$If!vh#v #v#v#v#v:V l$ t03",,5 5555/ /  BytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l$ t03",5 5555/ /  BytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l$ t03",5 5555/ /  BytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l$ t03",5 5555/ / BytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l$ t03",5 5555/  / BytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l$ t03",5 5555/ /  BytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l$ t03",5 5555/ / BytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l$ t03",,5 5555/  / BytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l$ t03",5 5555/ /  BytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l$ t03",5 5555/ / BytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l$ t03",5 5555/  / BytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l' t03",5 5555/ /  BytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l" t03"5 5555/ /  BytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l t03",5 5555/ /  BBytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l$ t03",5 5555/ /  BytKUJ$$If!vh#v #v#v#v#v:V l t03",5 5555/ /  BytKUJ$$Ifl!vh#v #vR #v :V l# t065 5R 5 / / /  / alyt#$$Ifl!vh#v #vA #v :V l t065 5A 5 / alyt#$$Ifl!vh#v #vA #v :V l t065 5A 5 / alyt#$$Ifl!vh#v #vA #v :V l t065 5A 5 / alyt#$$Ifl!vh#v #vA #v :V l t065 5A 5 / alyt#$$Ifl!vh#v #vA #v :V l t065 5A 5 / alyt#$$Ifl!vh#v #vA #v :V l t065 5A 5 / alyt#$$Ifl!vh#v #vA #v :V l t065 5A 5 / alyt#$$Ifl!vh#v #vA #v :V lF t065 5A 5 / alyt#$$Ifl!vh#v #vA #v :V l t065 5A 5 alyt#$$Ifl!vh#v #vA #v :V l t065 5A 5 alyt#$$Ifl!vh#v #vA #v :V l t065 5A 5 alyt#$$Ifl!vh#v #vA #v :V l t065 5A 5 alyt#$$Ifl!vh#v #vA #v :V l t065 5A 5 alyt#$$Ifl!vh#v #vA #v :V l t065 5A 5 / alyt#$$If!vh#v#vN#v:V lU,55N59/ ap yt/$$If!vh#v#vN#v:V l9,55N59/ ap yt/$$If!vh#v#vN#v:V l+,55N59/ / ap yt/$$If!vh#v#vN#v:V l+,55N59/ / ap yt/$$If!vh#v#vN#v:V l+,55N59/ / ap yt/$$If!vh#v#vN#v:V l+,55N59/ / ap yt/$$If!vh#v#vN#v:V l+,55N59/ / ap yt/$$If!vh#v#vN#v:V l+,55N59/ / ap yt/$$If!vh#v#vN#v:V l,55N59/ / ap yt/$$If!vh#v#vN#v:V l+,55N59/ / ap yt/$$If!vh#v#vN#v:V l+,,55N59/ / ap yt$$If]!vh#v#v2#v:V l+,55259/ a]p yt/$$If]!vh#v#v2#v:V l+,55259/ a]p yt/$$If]!vh#v#v2#v:V l+,55259/ / a]p yt/$$If]!vh#v#v2#v:V l+,55259/ / a]p yt/$$If]!vh#v#v2#v:V l+,55259/ / a]p yt/$$If]!vh#v#v2#v:V l+,55259/ / a]p yt/$$If]!vh#v#v2#v:V l+,55259/ a]p yt/$$If]!vh#v#v2#v:V l+,55259/ / a]p yt/$$If]!vh#v#v2#v:V l+,55259/ / a]p yt/$$If]!vh#v#v2#v:V l+,55259/ / a]p yt/$$If]!vh#v#v2#v:V l+,55259/ / a]p yt/$$If!vh#v`#vN#v:V l+n6,5`5N59/ p yt?$$If!vh#v`#vN#v:V l+n6,5`5N59/ p yt?$$If!vh#v`#vN#v:V l+n6,5`5N59/ / p yt?$$If!vh#v`#vN#v:V l+n6,5`5N59/ / p yt?$$If!vh#v`#vN#v:V l+n6,5`5N59/ / p yt?$$If!vh#v`#vN#v:V l+n6,5`5N59/ / p yt?$$If!vh#v`#vN#v:V l+n6,5`5N59/ / p yt?$$If!vh#v`#vN#v:V l+n6,,5`5N59/ / p ytaZ$$If!vh#v`#vN#v:V l+n6,,5`5N59/ / p ytaZ$$If!vh#v`#vN#v:V l+n6,,5`5N59/ / p ytaZ$$If!vh#v`#vN#v:V l+n6,,5`5N59/ / p ytaZ$$If]!vh#v#v#vN:V l+,555N9/ a]p yt/$$If]!vh#v#v#vN:V l+,555N9/ a]p yt/$$If]!vh#v#v#vN:V l+,555N9/ / a]p yt/$$If]!vh#v#v#vN:V l+,555N9/ / a]p yt/$$If]!vh#v#v#vN:V l+,,555N9/ / a]p ytv$$If]!vh#v#v#vN:V l+,,555N9/ / a]p ytv$$If]!vh#v#v#vN:V l+,555N9/ / a]p yt/$$If]!vh#v#v#vN:V l+,,555N9/ / a]p ytv$$If]!vh#v#v#vN:V l+,,555N9/ / a]p ytv$$If]!vh#v#v#vN:V l+,,555N9/ / a]p ytv$$If]!vh#v#v#vN:V l+,,555N9/ / a]p ytv^- 000H02 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ IHNormalCJ_HaJmHsHtH\@\ 0< Heading 2$$d@&5CJ\aJmHsHtHX@X 0< Heading 3$$d@&5\aJmHsHtHDA`D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List dod ~VZDefault1$7$8$H$-B*CJOJQJ^J_HaJmHphsHtHjj ~VZ Table Grid7:V00O0 ZPCM9 B*^Jph2O2 ZPCM10 B*^Jph6O6 ZPCM4d B*^Jph<@B< $S0 Comment TextCJaJBoQB 0<Heading 2 Char5CJ\aJBoaB 0<Heading 3 Char5CJ\aJ@@r@  List Paragraph ^m$P@P d' Balloon TextCJOJQJaJmHsHtHNoN d'Balloon Text CharCJOJQJ^JaJ@@@ Header p# mHsHtH6o6  Header CharCJaJ@ @@ 0Footer p# mHsHtH6o6 0 Footer CharCJaJB^@B 90 Normal (Web)dd[$\$>@>  Xv Footnote TextCJaJ<< XvFootnote Text Char@&`@ XvFootnote ReferenceH*B'`!B y0Comment ReferenceCJaJ@j@AB@ yComment Subject#5\:A: y0Comment Text CharDBQD #yPredmet komentara Charoa sihps,oq, v? short_text/ ) go6U`6 ) Hyperlink >*B*phBOB xapple-converted-space.X`. x@Emphasis6]  tx10PK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] {{" 0247 2R$5D*U _tnvh{Ƈڣ$ܫV<&"djpzz΁6ZX p6T""gijklmnopqstuvwxyz~!')+268;DFJQUW_defghiklmnpqrsr3ĤJاPԪ:\Ƭ~\ޯ||`q~v6d.\ń,F>xZj’.^ܙDXJĢ*rƣ6ޤr0n Tlv""hr{|} "#$%&(*,-./0134579:<=>?@ABCEGHIKLMNOPRSTVXYZ[\]^`abcjot*,7!T # @H 0(  0(  B S  ?r ; K X y . { Ut&7|~F !!!!""."$$''''((++. .0/=/M/^/~/0"101N1177:$:B{BbC}C&E\E1FAFJFaF]IxIJ3JJJ LL~NNeeffWnqnoopqq-q8q@qCq_quuyyz{ { { | |||||||/|0|7|8|M|N|U|W|^|k|s|u|~||||||||'}(}0}2}R}T}[}\}~}}}}}}}}}}}}}}}~~~z{ɀʀˀ̀߀cdlnɁʁҁӁ4<MT\cfgmpqsz|˂ #67?BTU]^օׅޅ8;@CbcjmsdžΆц҆؆ۆ܆ކdenoljʉω҉GHORӊ֊ۊފ)08?BCILMOVʎԎڎ3GIU͠Bv9@O <"9?q%djҹٹ+`n->˼hnXYDEGHJKMNPQWry|ilsu^`$$E5G5Y5[5BBBBvMxMMMMMNNN N NNNN!N"N(N)N0N3NgNhNnNpNvNwN}N~NNNNNNNNNNNNN O"O-O1O|@|L|M|T|U|\|^|i|j|q|s|z|~||||||||||||||}&}'}.}0}7}9}Q}R}Y}[}b}e}}}~}}}}}}}~~36?AJKPSyzǀɀЀӀހ߀#&FJbcjlsvȁɁЁҁف܁fgz|ex„ÄȄʄ ')56=?FHST[]dfՅօ݅ޅ 78?@GIabijqsц҆{و!*,56;=cdlnvyƉljΉω։؉ *.FGNOVX~ҊӊڊۊBCVXceǓȓКњy{NO]^qr*+=>ݼgoqýY[CEGHJKMNPQy|33W}X}}}}}XYY[\ )+9:;;?@AACCEEHHWr|DDs? <r\3>60KnC>z|+&{0I!ڔ7Y!%BS&rJw-v%]0B8c\S63x2!5 6z6ڠpV67+9ĵB( VEZ)8FRQxPB|)r2Sc69Ua'vG[ ^`6B*ph.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L. ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o PP^P`OJQJo(^`)^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.8^8`)^`. L^ `L. ^ `.x^x`.HL^H`L.^`.^`.L^`L.^`5CJOJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o PP^P`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o PP^P`OJQJo(^`)^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.8^8`)^`. L^ `L. ^ `.x^x`.HL^H`L.^`.^`.L^`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`)^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.,,^,`o(.^`. L ^ `L.  ^ `.ll^l`.<L<^<`L.  ^ `.^`.L^`L. ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o PP^P`OJQJo(8^8`)^`. L^ `L. ^ `.x^x`.HL^H`L.^`.^`.L^`L. ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o PP^P`OJQJo( ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o PP^P`OJQJo(8^8`)^`. L^ `L. ^ `.x^x`.HL^H`L.^`.^`.L^`L. ^`OJQJo(^`OJPJQJ^Jo(- pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o PP^P`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o PP^P`OJQJo(-^-`)^`. L^ `L. ^ `.x^x`.HL^H`L.^`.^`.L^`L.^`)^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.8^8`)^`. L^ `L. ^ `.x^x`.HL^H`L.^`.^`.L^`L. ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o   ^ `OJQJo( l l ^l `OJQJo(<<^<`OJQJ^Jo(o   ^ `OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ||^|`OJQJo(8^8`)^`. L^ `L. ^ `.x^x`.HL^H`L.^`.^`.L^`L.Jw-zV67Ds?%]0VE69U!5BC\S63S&{0I!+&+9)r2SQxPvG[r)8F0KY!6z6Z~@6CJnʀ`LnXDz7#Gf`8hخHR&u,"u,;vhu, ;vsx #H Z }4\/Q;*;v#s`/Q:/ u,aPB/Q;;v#/QfIf/Qa3_u,403/Q~u,8S~40 .j /Q!!nWC$u,8ol$u, -M%u,N<(u,6*u,oC+/Q+/Q"Z,/Qu,/u,Rh//Qk@1/Q3;v#Z~;;vcXi?u,~yA/QSkA;vsizAu,RVkBu,jG E/QsE/QC/EnWP|Fu,2.G/Q Iu,5N/QH1P/QK.dQu,/Q|T=Uu,]Uu,:&V/QnWW=\Z }v\/Q1 \u,M_u,FVbu,xSe;v#1 g;v#(pMiu,Ek40 m;v)&tu,;vmv/Q?kHzu,Z }bOCVXvaj X"]'0X51?`,U e?${Gw1~r /NB)]*b! ' ' ?@ eq wz z 8 lJ $` l * l 6o ) 7 < G g)goYpslAQ6~;WcG"6$,E{R"&<n?T{/@@a+}&Nax+`M|E  )./4EXUrsm `!KG!sP!'S!x!7"u8"(Y"d"#-#7#;#d$>u$v$w$^%%L%:&8O&T&W&a&=''c'((sa(Br)uk*+Xp+",*,6,$D,7K,--N-E. W.a.3e.y.y./N/b/=b0ah0 "1V1 2/2H2l2* 3g344-414x45{5c5#5Z5i53l5-6$h>:?W*?Q:?bW??Y?[?g?j?v?9!@P@m@t@AB+BBzB5C8C{C DCDFDaaD&E'E_EF3FcF ~FW GG:G ]GH H~CHDEH`HI1InI}I6JKUJXJgJjJtJ~JDK>*K+KjKL0ZL]LsLM4(M-M4M6MN>DN O0OPLPZP*QNQpR.STSOrSwS#TTT%T4TFTaTgTU68Um n0n5DnLJnQno3oz+o.op_DpUp`pep(vp*rr@r]sa9s/t (t}tKucu6 vvwgqww y*y[yniyvyHzy\zz z*z& {<{rY{xl{p{7O|T| }}R}K6~=~:U~> ^0<JDiEaZG`1 bm)77F3g|-Ei|PiH)e (?E C!n"|N`@NeXW;/: [cew 8zH5^j~B BFl6 KN|+07dUYMy~h4:-Bq|/1m<Bis@x 1>qT&Z16LVES~r "&2`OJqt *J]GZ%!Z,xT<97Ijm|A>}Sl;Yzn# b||fgU,Owj'^fz$ o5+5=Shw"5$~Frn<AFdpd|H(1 NVjv`WGE\i1rY[@ $()*-./0679:<=>?CDEGHIJLNORSUVX\]^_`abc{   ,.28@DFPXZ\bdfhtvz|H@^Unknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialgTimes-New-RomanTimes New Roman5. .[`)Tahoma?= *Cx Courier New;WingdingsG=  jMS Mincho-3 fgA$BCambria Math"1RRN ddN dd!0 2QP ?fz6!xx l                   Oh+'0 px  Normal1Microsoft Office Word@@ 8}@ 8}N ՜.+,0 `hpx  dd  TitleNaslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuwxyz{|}~Root Entry FPYX8}@Data v81TableWordDocument 4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore08}0U8}LSZUHSPU5E==208}0U8}Item  PropertiesUCompObj r   F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q