Naslov
Mogućnosti uzgoja limuna u Dalmaciji
(Possibility of growing lemons in Dalmatia)

Autori
Batelja Lodeta, Kristina ; Mesić, Željka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka / Dugalić, Krunoslav ; Strikić, Frane - Zagreb : Hrvatska voćarska zajednica (HVZ), 2017

Skup
12. Znanstveno -stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 02.03.2014. - 04.03.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Citrus limonum, Hrvatska, proizvodno-potrošna bilanca
(Citrus limonum, Croatia, supply balance sheets)

Sažetak
U Hrvatskoj limun se uzgaja od Trogira do Konavala, na otocima srednje i južne Dalmacije: na otoku Vis na lokacijama Komiža, Valica i Gradine, na južnoj strani Hvara, Braču, Korčuli, Mljetu i Lastovu. Na otoku Visu godišnje se ubere između 150 i 200 tona limuna, od čega je 90% iz ekološkog uzgoja. Najčešće sorte našeg uzgojnog područja su: Lisbon, Eureka, Mjesečar, Meyer Improved, Dubrovački klon i Villafranca. Domaća proizvodnja limuna zadovoljava tek oko 2% domaće potrošnje. Prosječna godišnja proizvodnja limuna u Hrvatskoj od 2010. godine do 2015. godine iznosila je 220 tona, a prosječna godišnja potrošnja limuna po stanovniku iznosila je 2, 59 kg. U 2015. godini uvezeno je 12.267, 27 tona limuna u vrijednosti od 13.335 mil EUR-a. Uvoz je najvećim djelom bio iz Španjolske, Italije i Turske. Izvezeno je 1.174, 72 tona limuna u vrijednosti od 1.335 mil EUR-a, najviše u Italiju, Austriju i Portugal. Konkurentnost hrvatskog tržišta limuna moguće je povećati: rastom proizvodnih površina u integriranoj i ekološkoj proizvodnji (na područjima Makarske ; Splita: područje Kaštela, Trogira, Šolte i Drvenika ; Dubrovnika s područjem: Konavala, Župe dubrovačke, dubrovačkog primorja s otocima Mljet, Šipan, Lopud i Koločep, južna i zapadna strana poluotoka Pelješca te područje Opuzena), poticanjem okrupnjavanja i tehnološkog osuvremenjivanja proizvodnje, poticanjem suradnje svih dionika u opskrbnom lancu limuna te boljim informiranjem i edukacijom potrošača o kakvoći domaćeg limuna. Na taj način mogla bi se osigurati dostatnost domaće proizvodnje, veća prodaja i potrošnja limuna.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Ekonomija

POVEZANOST RADA