Naslov
Sveci i pomorci. Umjetnička baština pomorske tematike Dalmacije pod zaštitom svetaca
(Saints and Seamen. Maritime artistic Heritage of Dalmatia under patronage of Saints)

Autori
Praničević Borovac, Ita

Ostali urednici
Grabovac, Ivo

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Književni krug Split ; Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu

Grad
Split

Godina
2017

Stranica
308

ISBN
978-953-163-440-3

Ključne riječi
Jadran ; Dalmacija ; plovni putovi ; kasna antika ; srednji vijek ; XV-XIX.stoljeće ; kultovi kršćanskih svetaca ; kontinuitet svetog mjesta ; pomorske bratovštine ; crkva ; samostan ; utvrda ; pomorska zavjetna slika ; pomorska ikonografija
(Adriatic ; Dalmatia ; sea routes ; late antiquity ; Middle Ages ; XV-XIX. Century ; cults of Christian ; saints ; continuity of a sacred site ; maritime confraternities ; church ; monastery ; fortification ; maritime votive painting ; maritime iconography)

Sažetak
U knjizi se analizira koje su kršćanske svece i na koji način pomorci Dalmacije štovali kao svoje zaštitnike i o tome ostavili traga u graditeljstvu, kiparstvu i slikarstvu u vremenu od početka kršćanstva, od IV. st. do kraja XIX. st. Na temelju istraživanja velikog broja raznovrsnih umjetničkih ostvarenja uočeno je da se u svakoj od tri razmatrane povijesne epohe: u kasnoj antici, srednjem i novom vijeku, pojavljuje više svetica i svetaca koji su u nekom vidu čašćeni kao zaštitnici mornara, ribara i brodara. Ustanovljeno je da se izbor svetaca tijekom stoljeća mijenjao te da se mijenjalo i likovno stvaralaštvo koje je svojim sadržajem ili oblikom izravno odražavalo povezanost sa štovanjem pojedinog sveca. U doba kasne antike ističu se kultovi sv. Marije, sv. Andrije, sv. Mihovila, svete braće Kuzme i Damjana, sv. Ivana i još nekih svetaca ranog kršćanstva, a na maritimni aspekt njihovog štovanja ukazuje njihovo učestalo pojavljivanje u funkciji naslovnika sakralnih ili fortifikacijskih građevina podignutih na važnim točkama istočnojadranskih plovnih putova. U srednjem vijeku nastavlja se i osnažuje štovanje mnogih svetaca iz prethodnog razdoblja, u prvom redu Bogorodice, zatim sv. Jurja, no pojavljuju se i šire kultovi drugih svetaca među kojima se ističe sv. Nikola koji postaje prepoznatljivim zaštitnikom pomorske populacije i najčešćim patronom mornarskih bratovština. Oskudna srednjovjekovna umjetnička baština pomorske tematike u kojoj se ogleda komunikacija s odabranim svecima najizrazitija je u sačuvanim crtežima - grafitima brodova, galija i jedrenjaka koje nalazimo na zidovima crkvi od Krka do Dubrovnika, koji prethode kasnijem zavjetnom slikarstvu pučkog izričaja. Od kasnog srednjeg vijeka pa nadalje pratimo rast popularnosti mnogih svetaca propovjedničkih redova, osobito sv. Franje i sv. Antuna Padovanskog čija se zaštitnička uloga prostire i nad morem, zatim tzv. protukužnih svetaca te lokalno štovanih kultova poput sv. Ivana Trogirskog, sv. Venerande, sv. Jelene itd. No iznad svih univerzalnošću, snagom i raširenošću dominiraju brojni marijanski kultovi. Umjetnička baština XV.-XIX. st. u kojoj se očituje poseban vid pomorske ikonografije uključuje djela arhitekture - crkve, samostane i svetišta, skulpture, oltare i reljefe, djela slikarstva: oltarne slike i pale, male zavjetne slike, srebrne pločice i predmete umjetničkog obrta. Mnoga od ovih djela, nastala od antike pa gotovo do danas, izraz su zavjetnog obraćanja naručitelja odabranoj svetici ili svecu, čime se podcrtava uloga likovnog djela u komunikaciji čovjeka sa svetim.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA