Pregled bibliografske jedinice broj: 86644
Dvorci Slavonije u 18. i 19. stoljeću; 18. és 19. századi szlavóniai kastélyok
Dvorci Slavonije u 18. i 19. stoljeću; 18. és 19. századi szlavóniai kastélyok // Hrvatska /Mađarska / Europa, stoljetne likovno-umjetničke veze; Horvátország / Magyarország / Európa, évszázados képzőművészeti kapcsolatok / Jadranka Damjanov (ur.).
Zagreb: Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj (DMZUH), 2000. (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 86644 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dvorci Slavonije u 18. i 19. stoljeću; 18. és 19. századi szlavóniai kastélyok
(Manors in Slavonia during 18th and 19th centuries)
Autori
Obad Šćitaroci, Mladen ; Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Hrvatska /Mađarska / Europa, stoljetne likovno-umjetničke veze; Horvátország / Magyarország / Európa, évszázados képzőművészeti kapcsolatok
/ Jadranka Damjanov - Zagreb : Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj (DMZUH), 2000
Skup
Hrvatska /Mađarska / Europa, stoljetne likovno-umjetničke veze; Horvátország / Magyarország / Európa, évszázados képzőművészeti kapcsolatok
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 31.05.1997. - 01.06.1997
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
dvorci; Slavonija; 18. i 19. stoljeće; kastélyok; Szlavónia 18. és 19. századi
(manors; Slavonia; 18th and 19th centuries)
Sažetak
Na prostoru sjeverne Hrvatske, između Zagreba i Iloka, zabilježen je isti broj dvoraca kao u Hrvatskom zagorju, ali na otprilike osam puta većoj površini, što daje mnogo manju gustoću dvoraca. Manja je gustoća posljedak površinom velikih vlastelinstava, koja su upravo u Slavoniji bila najveća u Hrvatskoj. Rasprostranjenost dvoraca i kurija na širem prostoru Slavonije nije ujednačeno. Na prostoru nekadašnje Vojne krajine dvoraca nema jer tu nije bilo niti feudalnih gospoštija. Najraniji novoizgrađeni dvorci u 17. st. podižu se na prostoru izmeću Zagreba i Križevaca. Taj prigorski kraj postat će jedna od znatnijih zona koncentracije dvoraca i kurija u sjevernoj Hrvatskoj. Tek će se u drugoj polovici 18. st. stvoriti povoljne političke i gospodarske prilike za izgradnju dvoraca. Oni će se jače grupirati u Požeškoj kotlini, na širem osječkom prostoru i u podravskom kraju. Na prostoru istočnije od Zagreba prvi dvorci nastaju u prigorskom kraju tijekom 17. st. Nakon oslobođenja Slavonije od turskog zaposjednuća, na prijelomu 17. i 18. st. počinje gradnja dvoraca i kurija posvuda po sjevernoj Hrvatskoj. Dvorac princa Eugena Savojskoga u Bilju (Bellye), izgrađen u prvoj polovici 18. st., prvi je dvorac izgrađen na prostoru koji je stoljeće i pol bio pod turskom vlašću. Autori (projektanti) pojedinih dvoraca rijetko su nam poznati.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
