Pregled bibliografske jedinice broj: 866378
Prehrana kao rizični čimbenik nefrolitijaze i/ili protektivni čimbenik rekurentne nefrolitijaze
Prehrana kao rizični čimbenik nefrolitijaze i/ili protektivni čimbenik rekurentne nefrolitijaze // VIII. Kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM) BOLESNIK S BOLESTIMA MOKRAĆNOG SUSTAVA – ŠTO POVEZUJE BUBREG I SRCE? Knjiga sažetaka / Bergman, Marković, Biserka (ur.).
Zagreb, Hrvatska, 2017. (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 866378 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prehrana kao rizični čimbenik nefrolitijaze i/ili protektivni čimbenik rekurentne nefrolitijaze
(Nutrition as a risk/protective factor in kidney stones formation and recurrence)
Autori
Tomičić, Marion
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
VIII. Kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM) BOLESNIK S BOLESTIMA MOKRAĆNOG SUSTAVA – ŠTO POVEZUJE BUBREG I SRCE? Knjiga sažetaka
/ Bergman, Marković, Biserka - , 2017
Skup
VIII. Kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM) BOLESNIK S BOLESTIMA MOKRAĆNOG SUSTAVA – ŠTO POVEZUJE BUBREG I SRCE?
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.03.2017. - 12.03.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
nefrolitijaza, prevencija, prehrana
(nephrolithiasis, prevention, diet)
Sažetak
Nefrolitijaza je čest poremećaj mokraćnog sustava s pojavnošću od 1 do 20%. Pojavnost varira ovisno o etničkoj pripadnosti, klimatskim, genetskim, anatomskim, endokrinim i upalnim čimbenicima, kao i o stilu života te načinu prehrane. Prema sastavu, kamence možemo podijeliti na anorganske (80%) i organske (20%). U anorganske kamence spadaju kalcijski te fosfatni, a u organske kamenci mokraćne kiseline te cistinski i ksantinski. Kalcijski kamenci najčešći su anorganski kamenci (oko 85%) a mogu se pojaviti u obliku kalcijeva oksalata i kalcijevog fosfata. Zdrav životni stil i pravilna prehrana koja uključuje dovoljan dnevni unos vode, te balansiran unos nutritijenata, osnova je primarne i sekundarne prevencije urolitijaze. U prevenciji svih vrsta kamenaca važna je svakodnevna tjelesna aktivnost, održavanje normalnog indeksa tjelesne mase (ITM) i uzimanje zadovoljavajuće količine pH neutralne tekućine. Konzumacija vode u količini od 2, 5 do 3 litre na dan povećava količinu izlučenog urina sa ciljem postizanja dnevne diureze od 2-2, 5 litre sa specifičnom težinom urina < 1010. Važan je i cirkadijalni ritam uzimanje tekućine, naročito u periodu za vrijeme i nakon ručka, ali i tijekom ostatka dana tako da se postigne značajna noćna diureza. Uravnotežena prehrana sastoji se od obroka bogatih povrćem i vlaknima, uz dnevni unos kalcija od 1-1, 2 g te ograničeni unos kuhinjske soli (3-5g) i bjelančevina životinjskog podrijetla (0, 8-1, 0 g/kg/dan). Nije preporučljivo uzimanje većih količina vitaminskih nadomjestaka. U prevenciji nastanka kamenaca kalcijevog oksalata preporuka je ograničenje unosa kalcija (800 mg do 1 g), te oksalata i kuhinjske soli na maksimalno 5 g/dan. Alkalizaciju urina do pH 6-7 postižemo korištenjem kalcijevog citrata. Za kamence kalcijevog fosfata preporučen je ograničen unos kalcija i kuhinjske soli uz acidifikciju urina. Kod uričnih kamenaca potrebno je smanjiti unos purina uz alkalizaciju urina, a kod cistinskih smanjiti unos metionina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita