Pregled bibliografske jedinice broj: 866164
Utjecaj ljudskog faktora na razvijenost zemalja
Utjecaj ljudskog faktora na razvijenost zemalja // Zbornik radova ..... ; u: Međunarodnom naučno – stručnom časopis za ekonomiju i politiku tranzicije (poster, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 866164 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj ljudskog faktora na razvijenost zemalja
(The impact of the human factor on the development of the countries)
Autori
Požega, Željko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova ..... ; u: Međunarodnom naučno – stručnom časopis za ekonomiju i politiku tranzicije
Mjesto i datum
,
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
ekonomski lideri, nerazvijene zemlje, prosječna mjesečna plaća, indeks ljudskog razvoja, bruto domaći proizvod po glavi stanovnika
(economic leaders, underdeveloped countries, average monthly wages, human development index, gross domestic product per capita)
Sažetak
Cilj rada je prikazati koje su to razvijene zemlje (ekonomski lideri), koje su to srednje razvijene zemlje, a koje su nerazvijene zemlje i koji su to čimbenici koji utječu na to da je zemlja ekonomski lider, ima snažan ekonomski utjecaj i vodi ekonomiju svijeta zajedno s drugim liderima, a koji čimbenici utječu na to da su zemlje nerazvijene. Analiza će se obaviti na uzorku od 50 zemalja svijeta. Za mjere razvijenosti uzete subruto domaći proizvod po glavi stanovnika (BDP p.c.), indeks ljudskog razvoja (HDI), stopa nezaposlenosti te prosječna mjesečna plaća u zemlji. Za svakog ekonomskog lidera, srednje razvijenu zemlju ili nerazvijenu zemlju, čimbenici koji će se pratiti, biti će: ulaganje u obrazovanje u postotku od bruto domaćeg proizvoda, dobna granica odlaska u mirovinu, prosječno tjedno vrijeme rada izraženo u satima te stopa prirodnog prirastau zemlji. Analizom će se utvrditi kako pojedini od ovih čimbenika utječe na razvijenost zemlje i koliki utjecaj ima pojedini čimbenik na razvijenost zemlje. U radu su postavljene 2 hipoteze, koje su i prihvaćene. Prva hipoteza glasi: "Dobna granica odlaska u mirovinu je u pozitivnoj korelaciji sa bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika (BDP p.c.) i indeksom ljudskog razvoja (HDI)". Druga hipoteza glasi: "Prosječno tjedno vrijeme rada izraženo u satima je unegativnoj korelaciji sa bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika (BDP p.c.) i indeksom ljudskog razvoja (HDI)".
Izvorni jezik
Hrvatski